Izrael se suočava s rekordnim valom emigracije, dok tisuće građana napuštaju zemlju u potrazi za boljim životnim prilikama u inozemstvu. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj ljudi koji su trajno napustili Izrael dosegao je povijesno visoke razine, što bi moglo imati dugoročne posljedice na izraelsko društvo i gospodarstvo.
U prvih sedam mjeseci 2023. godine, Izrael je napustilo 40.600 ljudi, što je prosječno 2.200 emigranata više nego tijekom istog razdoblja prošle godine. Ukupno, 2023. godina zabilježila je 55.400 emigranata, značajno iznad prosjeka od 37.100 godišnje u proteklom desetljeću. Iako se povećao i broj povratnika – 27.800 u 2023. godini – i dalje je iseljavanje znatno nadmašilo povratak.
Emigracija je najizraženija među mladima i visokoobrazovanim stručnjacima, što izaziva zabrinutost zbog odljeva mozgova. Oko 40 posto emigranata 2023. godine bili su ljudi u svojim dvadesetim i tridesetim godinama, što je znatan udarac za izraelsku radnu snagu. Prosječna dob muškaraca koji su napustili zemlju iznosila je 31,6 godina, dok je prosječna dob žena bila 32,5 godina. Mnogi su otišli s partnerima, potvrđujući da se radi o trajnim preseljenjima, a ne privremenim odlascima.
Panic at a shopping mall in Tel Aviv after a missile was fired from Yemen this afternoon. pic.twitter.com/OVqKEWkqnJ
— The Cradle (@TheCradleMedia) October 7, 2024
Ugroženi kršćani
Geografski gledano, najveći broj emigranata dolazi iz bogatijih dijelova zemlje, poput Tel Aviva i središnje regije, odakle je otišlo 39 posto iseljenika. Iz Haife i sjevernih regija otišlo je 28 posto, dok su jug i Jeruzalem pridonijeli s 15 i 13 posto emigranata. Čak su i područja Judeje i Samarije, koja su tradicionalno vezana za desničarske političke struje, pridonijela s pet posto emigracije.
Podaci također pokazuju da je značajan broj emigranata, njih 59 posto, rođen izvan Izraela, a najveći dio te skupine dolazi iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Ove osobe, često ne-židovskog porijekla, prvotno su stigle u Izrael zahvaljujući Zakonu o povratku, uživajući subvencioniranu državnu pomoć u vidu stanovanja i hipoteka. Sada, nakon što su osigurali značajnu financijsku dobit od prodaje te imovine, odlučuju se trajno preseliti u inozemstvo.
Emigracija je posebno izražena među nearapskim kršćanima, koji čine 32,4 posto iseljenika, iako predstavljaju samo 4,9 posto ukupnog stanovništva. Ova skupina, uglavnom imigranti iz bivšeg Sovjetskog Saveza, često se osjećala marginaliziranom u izraelskom društvu jer nisu Židovi, te su sada iskoristili priliku za preseljenje.
⚡️BREAKING
Israel has opened bomb shelters in Tel Aviv, fearing Iranian missile strikes. pic.twitter.com/aVJtsobvz8
— Iran Observer (@IranObserver0) April 3, 2024
Tmurna perspektiva
Nasuprot tome, Arapi muslimani i kršćani činili su samo 6,2 posto emigranata, iako predstavljaju 21,3 posto stanovništva. Ovi podaci ukazuju na drugačiju dinamiku među izraelskim Arapima, koji se čini manje skloni iseljavanju.
Rastući val emigracije zabrinjava političke i ekonomske analitičare, koji upozoravaju na dugoročne posljedice. Gubitak mladih stručnjaka, radne snage i obrazovanih ljudi mogao bi oslabiti izraelsko gospodarstvo i povećati jaz između bogatih i siromašnih regija. Kako se sukobi i sigurnosne prijetnje nastavljaju na sjeveru i jugu zemlje, emigracija bi mogla postati još izraženija u nadolazećim godinama, što bi dodatno destabiliziralo društveni i ekonomski sustav Izraela.
Izraelski mediji: Netanyahua nije briga za taoce, fokusiran je na aneksiju sjevera Gaze
