Iako vađenje krumpira još nije počelo, na gatačkim poljima ove godine očekuje se natprosječan urod jer su vremenske prilike išle na ruku poljoprivrednicima ovoga kraja.
Do izlaska na njive nije ostalo mnogo, a prema riječima Siniše Šolaka, predsjednika Udruge „Glamočki krumpir“, vađenje će početi u drugoj polovici rujna.
„Ova godina, klimatski gledano, bit će vrlo rodna zato što nije bilo mnogo sušnih razdoblja i što je kiša padala upravo kada je trebalo, i u cvatnji i ovih dana. Osnovni pokazatelj je da se proizvođači ne žale na sušu. Iako se još ne mogu raditi precizne procjene, mislim da će urod biti natprosječan. Vremenski uvjeti bili su povoljni, i to doista povoljni“, kaže Šolak.
I dok će im urod ići u prilog, problem poljoprivrednicima potencijalno predstavlja nedostatak radne snage. Kako ističe Šolak u razgovoru za Nezavisne novine, radnike će morati pronaći jer ne smiju dopustiti da krumpir propadne.
„Situacija je još složenija nego prije, ljudi je sve manje. Dolaze raditi ljudi iz Šipova, Bugojna, raznih krajeva… Sve ovo vodi prema većoj mehanizaciji proizvodnje, sve će se morati prilagoditi strojnoj proizvodnji. Nestaje stanovništvo, a samim tim i radna snaga“, naglašava Šolak.
Glamočki krumpir je nedavno zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, a upisom u Registar zemljopisnih oznaka i imena podrijetla i službeno je postao brend, što je proizvođačima donijelo određene koristi.
„Privukli smo pažnju. Činjenica je da postajemo prepoznatljiviji i da zakon također ide u prilog plasmanu proizvoda sa zaštićenim podrijetlom. No, činjenica je i da smo potpuno novi na tržištu i da tek trebamo izboriti svoje mjesto“, kaže on.
Nakon što su dobili oznaku zemljopisnog podrijetla u BiH, Udruga „Glamočki krumpir“ nastavila je s aktivnostima, pa su sada u procesu zaštite žiga, odnosno vizualnog identiteta, što bi, prema Šolakovim riječima, trebalo biti završeno do kraja godine.
„Sljedeće godine ići ćemo na upis na listu oznaka EU, pa će to biti puna prepoznatljivost“, otkriva Šolak.
Prema pravilima, nakon što se određeni prehrambeni proizvod registrira u BiH, može uslijediti podnošenje zahtjeva za njegovu registraciju na razini Europske unije.
Pravila za uzgoj i članstvo u udruzi su stroga, sve radi očuvanja kvalitete i konačnog proizvoda. Kako objašnjava Šolak, dok se neki članovi uključuju, drugi se isključuju iz udruge.
„Ako smo se usmjerili na kvalitetu, onda to moramo i održavati te kontrolirati sve parametre. Pravila ostaju ista, kao i suradnja s relevantnim institucijama te provjerljivost kvalitete skeniranjem naših etiketa“, navodi on.
Podsjetimo, nakon što je glamočki krumpir postao brend, uz njega dolazi i etiketa s kodom kojim se mogu provjeriti podaci o proizvođaču, sorti, površini pod usjevom, parametrima kvalitete te dokumentaciji koja potvrđuje kvalitetu i zemljopisno podrijetlo.
Prema Šolakovim riječima, kvaliteti glamočkog krumpira pridonosi više faktora.
„Sadi se na nadmorskoj visini između 880 i 920 metara. Također, na kvalitetu utječu klima, vapnenačko tlo, sastav zemljišta od kalcij karbonata te različiti prirodni čimbenici, kao i nepostojanje zagađivača“, rekao je ranije za Nezavisne novine, dodajući da sve to doprinosi dobrom razvoju krumpira.
