Vlasti entiteta Republika Srpska planiraju iskrčiti šumu u vlasništvu Bosne i Hercegovine radi izgradnje plinovoda na istoku zemlje, unatoč zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Za izgradnju plinovoda od Šekovića do Han Pijeska, dužine oko 50 kilometara, bez suglasnosti države planirano je pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko.
Entitetska vlada je prije mjesec dana usvojila informaciju o trajnoj promjeni namjene zemljišta, za što tehničku studiju treba izraditi javno poduzeće Šume RS.
Planom je obuhvaćena šuma u Vlasenici i Han Pijesku, koja je u vlasništvu BiH i pod zabranom raspolaganja, prema državnom zakonu koji je prije 20 godina nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice.
O namjerama vlasti RS-a da uzurpira državnu imovinu, stručnjak za energetiku Almir Bečarević obavijestio je Pravobraniteljstvo BiH, instituciju nadležnu za zaštitu državne imovine.
„Bez suglasnosti države nemoguće je bilo što raditi na šumskom zemljištu. Na vrijeme sam obavijestio Pravobraniteljstvo BiH koje to može vrlo jednostavno riješiti i zaustaviti te nezakonite radnje“, rekao je Bečarević za RSE.
Unatoč zakonskoj zabrani, vlasti RS-a godinama prodaju državnu imovinu, tvrdeći da je ona vlasništvo tog entiteta.
Istodobno, propisi u Federaciji BiH omogućuju praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu niknuli rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
Ustavni sud BiH više je puta donio presude da samo država može raspolagati državnom imovinom te je poništio nekoliko odluka entitetskih vlasti o prodaji ili prenamjeni zemljišta. No, presude tog suda u praksi se često ne poštuju. Primjeri su prodaja državnog zemljišta na Jahorini od strane RS-a te odluka Vlade Federacije BiH kojom je omogućena prenamjena šumskog zemljišta za potrebe rudnika u Varešu.
Državno zemljište uknjiženo na RS
Bosna i Hercegovina sav plin trenutno dobiva iz Rusije preko plinovoda Turski tok, koji u zemlju ulazi kod Zvornika, na granici sa Srbijom.
Izgradnjom novog magistralnog plinovoda, vrijednog oko 74 milijuna KM, plin bi trebao stići i do stanovnika Šekovića, Vlasenice, Milića i Han Pijeska. Vlada RS-a proglasila je projektom od javnog interesa i odredila rok od 14 mjeseci za završetak.
Dio trase prolazi državnim šumskim zemljištem koje je, prema uvidu RSE u entitetski katastar, već uknjiženo kao vlasništvo RS-a, što je u suprotnosti s državnim zakonom.
Iz Pravobraniteljstva BiH nisu odgovorili na upit RSE o poduzetim mjerama, a odgovora nije bilo ni iz Tužiteljstva BiH niti iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
Nedeljko Elek, direktor poduzeća Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, koje je investitor projekta, u krčenju državnog šumskog zemljišta ne vidi ništa sporno te priznaje da je zemljište uknjiženo kao vlasništvo RS-a.
„Poznat je stav iz RS-a o tom pitanju. To je uknjiženo kao vlasništvo RS-a i nama je jedina adresa Vlada RS. Taj smo problem prevladali. Radujemo se svakom razvoju Federacije BiH, pa tako i ovo nikome ne može štetiti. Zaustavljanjem ne dobivamo ništa“, izjavio je Elek za RSE.
Odnos prema državnoj imovini
Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu, ističe da je ovo ogledalo odnosa vlasti RS-a prema državnoj imovini.
„Ne poznaju institut državne imovine, upisuju je na sebe i nema posljedica. Pri tome ne vidim reakciju ni OHR-a ni državnog Pravobraniteljstva. Nemamo ni kaznenih prijava i oni nastavljaju s tim“, kaže Cero.
Zakonske procedure
U BiH je bilo više slučajeva nezakonitog knjiženja državne imovine i pokušaja entiteta ili općina da je prodaju ili prenamjene, a neke od tih odluka osporio je Ustavni sud BiH.
Rijetki su primjeri zakonitog korištenja državne imovine, što podrazumijeva dobivanje suglasnosti Vijeća ministara BiH i potvrdu Parlamenta BiH.
Cero pojašnjava da bi legalni postupak podrazumijevao izuzeće iz zabrane odlukom Vijeća ministara BiH i njezinu potvrdu u Parlamentu BiH.
„Nisam siguran da je toga bilo, nego je politička agenda ta koja tvrdi da državna imovina ne postoji. Ključno je pitanje gdje ide novac, odnosno što vlasnik dobiva od prodaje imovine“, navodi Cero.
Zašto nema novog zakona?
Prema Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., državna imovina definirana je kao ona koja je pripala BiH na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ iz 2001. godine.
Taj propis ostaje na snazi do donošenja državnog zakona kojim će se regulirati upravljanje i korištenje državne imovine. To je i dugogodišnja obveza BiH te jedan od uvjeta za zatvaranje OHR-a.
No, donošenju zakona protive se politički predstavnici iz RS-a, koji su više puta pokušali usvojiti entitetske zakone poništene od strane Ustavnog suda BiH ili OHR-a.
Zastoj u donošenju zakona često usporava investicije i infrastrukturne projekte. Primjer je blokirana izgradnja dionice autoceste Mostar jug – Tunel Kvanj jer trasa prolazi preko zračne luke Ortiješ, proglašene perspektivnom vojnom lokacijom i državnom imovinom pod zabranom raspolaganja.
Strana investitorica Snježana Koepruner naglašava da neriješeno pitanje imovine odvraća ulagače.
„Velika je to nesigurnost, pogotovo za strane investitore. Kada imate nejasan status imovine, nitko u to neće ulaziti. To je još veći problem za razvoj općina koje bi mogle stvarati industrijske zone i privlačiti ulaganja“, rekla je Koepruner.
Rješenje vidi u tome da visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristi Bonske ovlasti i nametne zakon o državnoj imovini.
„To je jedino rješenje, jer se oni nikada neće dogovoriti“, dodaje.
OHR nije odgovorio na upit RSE o konkretnim pomacima u vezi s novim zakonom.
U travnju 2023. godine OHR je osnovao radnu skupinu eksperata radi izrade preporuka za zakon o državnoj imovini, no rezultati njihova rada još nisu objavljeni.
Predsjedništvo BiH je u listopadu prošle godine uputilo prijedlog zakona Parlamentu BiH, ali on se još nije našao u parlamentarnoj proceduri.
