Predsjednik Vladimir Putin postao je sve zabrinutiji zbog smetnji u ruskom gospodarstvu za vrijeme rata, baš u trenutku kada se Donald Trump zalaže za okončanje sukoba u Ukrajini, reklo je Reutersu pet izvora upućenih u situaciju.
Rusko gospodarstvo, potaknuto izvozom nafte, plina i minerala, snažno je poraslo u posljednje dvije godine unatoč više rundi zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije na Ukrajinu 2022.
Ali domaća aktivnost postala je smanjena posljednjih mjeseci zbog nedostatka radne snage i visokih kamata uvedenih kako bi se uhvatilo u koštac s inflacijom, koja se ubrzala pod rekordnom vojnom potrošnjom. To je doprinijelo stajalištu unutar dijela ruske elite da je dogovor o kraju rata poželjan, prema dva izvora upoznata s načinom razmišljanja u Kremlju.
Trump, koji se u ponedjeljak vratio na dužnost, obećao je brzo riješiti sukob u Ukrajini, najveći u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ovog je tjedna rekao da su vjerojatne nove sankcije, kao i carine za Rusiju osim ako Putin ne pregovara, dodajući da Rusija ide prema “velikim problemima” u gospodarstvu. Visoki dužnosnik Kremlja rekao je u utorak da Rusija dosad nije primila konkretne prijedloge za razgovore.
“Rusija je, naravno, gospodarski zainteresirana za pregovore o diplomatskom okončanju sukoba”, rekao je Oleg Vjugin, bivši zamjenik predsjednika Središnje banke Rusije u intervjuu, navodeći rizik rastućih gospodarskih smetnji dok Rusija naglo jača vojsku i izdvajanja za obranu. Vjugin nije bio jedan od pet izvora Reutersa, koji su svi govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije u samoj Rusiji.
Visoka inflacija
Reuters je ranije izvijestio da je Putin spreman s Trumpom razgovarati o mogućnostima prekida vatre, ali da se ruski teritorijalni dobici u Ukrajini moraju prihvatiti i da Ukrajina mora odustati od svojih nastojanja da se pridruži NATO vojnom savezu predvođenom SAD-om.
Samo nekoliko dana prije Trumpove inauguracije, administracija američkog predsjednika na odlasku Joea Bidena uvela je do sada najširi paket sankcija usmjerenih na prihode Rusije od nafte i plina, potez za koji je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će dati Trumpu utjecaj u svim razgovorima primjenom ekonomskih pritisak na Rusiju.
S druge strane, Putin je rekao da se Rusija može boriti koliko god treba i da Moskva nikada neće pokleknuti pred drugom silom oko svojih ključnih nacionalnih interesa. Rusko gospodarstvo vrijedno 2,2 trilijuna dolara donedavno je pokazalo nevjerojatnu izdržljivost tijekom rata, a Putin je pohvalio visoke gospodarske dužnosnike i poslovne subjekte jer su zaobišli najstrože zapadne sankcije ikad nametnute jednom velikom gospodarstvu.
Također, daljnje američke sankcije mogle bi imati samo ograničen učinak. Bilateralna trgovina već se smanjila zbog ranijih mjera, pri čemu je američki uvoz iz Rusije pao s 29,6 milijardi dolara u 2021. na samo 2,8 milijardi dolara 2024.
Nakon pada u 2022., ruski BDP rastao je brže od Europske unije i Sjedinjenih Država u 2023. i 2024. Ove godine, međutim, središnja banka i Međunarodni monetarni fond predviđaju rast ispod 1,5%, iako ruska vlada predviđa malo, po njih, ljepšu prognozu. Inflacija je dosegla dvoznamenkastu vrijednost unatoč tome što je središnja banka povećala referentnu kamatnu stopu na 21% u listopadu. “Ovdje postoje neka pitanja, naime inflacija, određeno pregrijavanje gospodarstva”, rekao je Putin na godišnjoj konferenciji za novinare 19. prosinca. “Vlada i središnja banka već imaju zadatak smanjiti tempo”, rekao je tada.
‘Ratni ciljevi ispunjeni’
Prošle godine Rusija je ostvarila svoje najveće teritorijalne dobitke od prvih dana rata i sada kontrolira gotovo petinu Ukrajine. Putin vjeruje da su ključni ratni ciljevi već ispunjeni, uključujući kontrolu kopna koje povezuje kopnenu Rusiju s Krimom uz slabljenje ukrajinske vojske, rekao je jedan od izvora upoznat s načinom razmišljanja u Kremlju.
Ruski predsjednik također prepoznaje pritisak koji rat stavlja na gospodarstvo, rekao je izvor, navodeći “stvarno velike probleme” kao što je utjecaj visoke kamatne stope na nevojna poduzeća i industriju. Rusija je ove godine povećala troškove obrane na postsovjetski najviši nivo od 6,3% BDP-a, što čini trećinu proračunskih rashoda. Potrošnja je bila inflacijska. Uz ratni nedostatak radne snage, to je povećalo plaće. Povrh toga, vlada je tražila veće porezne prihode kako bi smanjila fiskalni deficit.
Vjugin, bivši zamjenik guvernera, rekao je da bi održive visoke stope izvršile pritisak na bilance poduzeća i banaka. Na primjer, ruski proizvođač ugljena i čelika Mechel, u vlasništvu poduzetnika Igora Zjuzina i njegove obitelji, u utorak je priopćio da je restrukturirao svoj dug, pod pritiskom niskih cijena ugljena i visokih kamata.
Putinova briga
Putinova frustracija bila je očigledna na sastanku u Kremlju s poslovnim čelnicima navečer 16. prosinca, kada je prekorio visoke gospodarske dužnosnike, prema dvama izvorima koji su upoznati s raspravama u vladi. Jedan od izvora, koji je obaviješten nakon sastanka, rekao je da je Putin bio vidno nezadovoljan nakon što je čuo da se privatna ulaganja smanjuju zbog cijene kredita.
Kremlj je, službeno, objavio Putinove uvodne komentare u kojima je pohvalio poslovanje, ali nije identificirao niti jednog poslovnog sudionika tog zatvorenog sastanka. Reuters je s jednim izvorom potvrdio da guvernerka središnje banke Elvira Nabiulina nije bila prisutna.
Putin je u srijedu u televizijskim komentarima ministrima rekao da je nedavno razgovarao s poslovnim čelnicima o rizicima smanjenja kreditne aktivnosti za dugoročni rast, očito misleći na sastanak u prosincu. Neki od najmoćnijih ruskih biznismena, uključujući izvršnog direktora Rosnjefta Igora Sečina, izvršnog direktora Rosteca Sergeja Čemezova, aluminijskog tajkuna Olega Deripaskua i Alekseja Mordašova, najvećeg dioničara proizvođača čelika Severstal, javno su kritizirali visoke kamatne stope.
Nabiulna se suočila s pritiskom dvojice najmoćnijih ruskih bankara – njezinog bivšeg šefa, predsjednika Uprave Sberbanke Germana Grefa i predsjednika Uprave VTB-a Andreja Kostina – koji su se bojali da Rusija ide prema stagflaciji, prema jednom od izvora.
U svojim komentarima od 19. prosinca, Putin je pozvao na “odluku o uravnoteženoj stopi”. Sljedećeg dana, na posljednjem sastanku o monetarnoj politici u 2024., središnja banka zadržala je stopu na 21% unatoč tržišnim očekivanjima da će porasti za 200 baznih bodova. U govoru nakon odluke, Nabiulina je zanijekala da je popustila pritisku. Rekla je da su se kritike politike središnje banke pojačale kada su stope bile visoke.
Guvernerka središnje banke
Elvira Nabiulina, bivša Putinova pomoćnica za gospodarstvo koja je također bila njegova ministrica gospodarstva, jedna je od najmoćnijih žena Rusije: obnaša dužnost guvernera središnje banke od lipnja 2013. i tri su izvora rekla da joj Putin vjeruje. Samo nekoliko tjedana nakon slanja trupa u Ukrajinu 2022., Putin je predložio Nabiulini da preuzme treći mandat na mjestu šefice središnje banke. Njen mandat završava 2027. godine.
Njezini pristaše kažu da kritičari propuštaju temeljni uzrok inflacije – veliku potrošnju na rat – i kažu da bi bez nje ekonomska stabilnost bila ugrožena. Neki zastupnici pozvali su na njezinu smjenu, što je malo vjerojatan ishod, prema dvama izvorima. “Nitko u takvoj situaciji neće mijenjati guvernera središnje banke”, rekao je jedan od izvora koji je upoznat s raspravama o gospodarstvu i dodao: “Autoritet Nabiuline je neosporan, predsjednik joj vjeruje”.
Rusi postavili Putinu dva milijuna pitanja: Evo kako je na neke odgovorio
