Ne bismo se previše čudili da idućeg kruga pregovora dviju delegacija i ne bude, iako se takav dojam ne stječe nakon današnjeg prvog kruga. Međutim, nekako u zraku još uvijek odzvanja ona jučerašnja od američkog državnog tajnika Marca Rubia – da je skeptičan oko rezultata pregovora i da mu se čini da će rat morati završiti samo Trump i Putin za pregovaračkim stolom.
Pregovori između ruske i ukrajinske delegacije u Turskoj trajali su 90 minuta, pri čemu je bilo nekih znakova napretka, uključujući sporazum o dosad najvećoj razmjeni ratnih zarobljenika. Međutim, ono što je najvažnije – nije dogovoren prekid vatre što zahtjeva Kijev i združeni zapad na temelju mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa. Vladimir Putin po tom pitanju ima drugačiji stav i inzistira na trajnom prekidu vatre. Što znači 30 dana prekida vatre., da se sutradan sve opet nastavlja ispočetka – pita retorički Moskva.
Obje su strane, neovisno o tome, izrazile zadovoljstvo razgovorima iako je ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski je pozvao svoje saveznike da pojačaju pritisak na Putina uvođenjem daljnjih sankcija. Podsjećamo, to je i rečeno u subotnjoj zajedničkoj izjavi tijekom boravka u Kijevu Keira Starmera, Emmanuela Macrona i Friedricha Merza, nakon što su Putinu uputili svojevrsni ultimatum da mora prihvatiti jednomjesečni prekid vatre do 12. Svibnja. On to nije učinio, već je predložio početak neposrednih rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu o trajnom rješenju vojnog sukoba – čime je amortizirao spomenuti „ultimatum“, a lopticu, kako je sam rekao, prebacio opet Zapadu.
Keir Starmer se pridružio se Zelenskom, Emmanuelu Macronu, Friedrichu Merzu i Donaldu Tusku na telefonskom razgovoru s Donaldom Trumpom ubrzo nakon završetka pregovora u Istanbulu.
Na vidjelo izišle nove pikanterije
Ruska strana je tijekom mirovnih pregovora koji su u Istanbulu završili Ukrajini poručila da se da seRusija može boriti još najmanje 21 godinu – koliko se svojedobno borila protiv velike Kraljevine Švedske, da bi na kraju opet potpisali mirovni sporazum pri čemu Švedska više nije bila velika.
To je izjavio voditelj ruske delegacije u Istanbulu i Putinov pomoćnik – Vladimir Medinski, kazavši kako Moskva želi mir, ali da će se boriti “koliko god bude potrebno”. Evo što je točno rekao:
„Ne želimo rat, ali spremni smo boriti se godinu, dvije, tri, koliko god dugo bilo potrebno. Borili smo se protiv Švedske 21 godinu. Koliko dugo ste vi spremni boriti se?“ – upitao je ukrajinsku delegaciju.
Veliki sjeverni rat, vođen između Rusije i Švedske, trajao je 21 godinu, od 1700. do 1721. za vrijeme vladavine Petra Velikog.
Ukratko rečeno: razgovori kojima je posredovala Turska trajali su 90 minuta, a najvažniji rezultat istih je sporazum o najvećoj razmjeni ratnih zarobljenika u sukobu do sada, s 1000 zarobljenika sa svake strane. To je isto, prema našem mišljenju ustupak Moskvi koja od ranije traži identičan broj u razmjeni zatočenih vojnika, dok je Kijev inzistirao na formuli „svi za sve“ – što je po rusku stranu bilo neprihvatljivo s obzirom na puno veći broj zatočenih Ukrajinaca nego Rusa.
Za kraj treba dodati da je ukrajinska strana kritizirala Rusiju zbog njenog zahtjeva da se ukrajinske snage povuku iz četiri anektirane regije sa sadašnje crte bojišnica tamo. Kada je ukrajinska delegacija prosvjedovala zbog tih zahtjeva, uslijedio je navodni znakoviti odgovor ruske strane: “Sljedeći put bit će ih pet.”
Igre idu dalje! Na žalost – i one vojne, na ukrajinskom terenu.
Ne bismo se zato previše čudili da idućeg kruga pregovora dviju delegacija i ne bude, iako se takav dojam ne stječe nakon današnjeg prvog kruga. Međutim, nekako u zraku još uvijek odzvanja ona jučerašnja od američkog državnog tajnika Marca Rubia – da je skeptičan oko rezultata pregovora i da mu se čini da će rat morati završiti samo Trump i Putin za pregovaračkim stolom.
Kreira li Trump kaos ili nas od njega spašava? Implikacije na Hrvatsku i regiju
