Sve se češće u Bosni i Hercegovini otvara rasprava o mogućoj zabrani korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, mjeri koja se već uvodi ili ozbiljno razmatra u pojedinim europskim državama. Prijedlog takve inicijative nedavno je u Republici Srpskoj pokrenuo gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, dok se u Federaciji BiH rasprava za sada uglavnom vodi kroz pitanje zaštite privatnosti i sigurnosti djece na internetu, piše BHRT.
Djeca danas odrastaju uz digitalne uređaje. Pametne telefone mnogi počinju koristiti već u nižim razredima osnovne škole, a društvene mreže postaju dio njihove svakodnevice. Osim što služe za komunikaciju i zabavu, one imaju sve veći utjecaj i na oblikovanje identiteta mladih.
Stručnjaci upozoravaju da rani i nekontrolirani kontakt s tehnologijom može imati posljedice na razvoj djece. Predstavnica Udruženja profesora i nastavnika informatike Tuzlanskog kantona Elvira Slomić ističe da djeca najranije dobi ne bi trebala biti izložena informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
“Ovaj uzrast djece do pet godina ne bi trebao uopće biti u dodiru s IKT tehnologijama, a vidimo da prilikom upisa u prvi razred djeca imaju manji vokabular, slabiju motoriku i kasnije nižu socijalnu inteligenciju. Stalno su u zatvorenom prostoru i manje se igraju”, upozorila je Slomić.
Sadržaji i ponašanja koja se pojavljuju na društvenim mrežama često se prenose i u stvarni život. Zbog toga mnogi roditelji smatraju da je potrebno strože regulirati korištenje digitalnih platformi.
Roditelj Julijana Kovačević Kotorić smatra da odgovornost prije svega treba krenuti iz obitelji.
“Mislim da bismo mi kao roditelji kod kuće trebali poduzeti određene korake, poput postavljanja aplikacija za roditeljski nadzor, ograničavanja vremena provedenog na internetu i korištenja uređaja općenito. Ako bi postojala i zabrana, vjerujem da bi to smanjilo nasilje i druge probleme među djecom”, kazala je.
U nekim školama u Bosni i Hercegovini već su uvedene određene mjere ograničenja. U Katoličkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli učenici prije početka nastave odlažu mobilne telefone u zaključane ormariće. Ta praksa uvedena je prije tri godine.
Ravnateljica Osnovne škole pri tom centru Žana Altumbabić kaže da su rezultati vidljivi.
“Procijenili smo da se mnoge poteškoće povezane s korištenjem mobitela događaju upravo tijekom malog i velikog odmora. Zato smo donijeli ovu odluku koja je u početku teško prihvaćena od strane učenika, pa i pojedinih roditelja. No danas, nakon tri godine, svi su se navikli i prihvatili da je to normalna školska praksa”, istaknula je Altumbabić.
Slične mjere uvedene su i u nekim drugim školama u zemlji.
U Republici Srpskoj gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković prije dva mjeseca Narodnoj skupštini RS-a uputio je rezoluciju kojom se predlaže zabrana korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.
“Ovdje nije pitanje jesu li društvene mreže dobre ili loše, nego je li svijest djeteta do 15 godina dovoljno razvijena da razumije sadržaje koji se tamo pojavljuju. Na društvenim mrežama ima svega – od nasilja i psovki do različitih TikTok i Instagram izazova koji su kod tinejdžera dovodili do nasilja, pa čak i do teških ozljeda, ubojstava ili samoubojstava”, rekao je Stanivuković.
Prema njegovu prijedlogu, zabrana bi se provodila putem posebne aplikacije čiji bi tehnički model tek trebao biti razvijen.
U Federaciji Bosne i Hercegovine zasad ne postoje formalni parlamentarni prijedlozi niti usvojeni zakoni koji bi zabranili pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, iako se tema sve češće pojavljuje u javnim raspravama o sigurnosti djece u digitalnom prostoru.
