Oporbeni saborski zastupnici raspravu o zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima iskoristili su u četvrtak kako bi ukazali na niske mirovine i životni standard umirovljenika u Hrvatskoj.
Prosječna mirovina u Hrvatskoj jedva pokriva režije, mlijeko, kruh i maslac postali su luksuz za nekoga tko je 40 godina radio, umirovljenici teško žive, životare, navodili su zastupnici.
To su potkrijepili i statističkim podacima. Medijalna mirovina je oko 513 eura, znači 600 tisuća umirovljenika ima manje o toga, 294 tisuće umirovljenika prima manje od 308 eura mjesečno, 271 tisuće oko 395 eura mjesečno, kazali su Mostovci Ivica Ledenko i Marin Miletić.
Prosječna starosna mirovina trenutačno u Hrvatskoj iznosi 435 eura, a svaki četvrti umirovljenik prima oko 300 eura, navela je Sanja Radolović (SDP).
TEŠKA STAROST U Hrvatskoj zapošljavaju i 90-godišnjake. Evo koliko njih radom mora ‘krpati’ kućne proračune
Uzvratila im je Majda Burić (HDZ) ističući da su u mandatu premijera Andreja Plenkovića sve mirovine u prosjeku rasle za 74 posto (u prosjeku za 263 eura) i da prosjek svih mirovina u Hrvatskoj iznosi 623 eura.
Najniže mirovine rasle su za skoro 90 posto, a prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža ima udjel u prosječnoj plaći od gotovo 70 posto i iznosi prosječno 913 eura, rekla je.
Vezano za same zakonske izmjene koje donose liberalizaciju tržišta dobrovoljnih mirovinskih fondova, Boris Piližota (SDP) izrazio je bojazan od potencijalnog slabljenja domaćih mirovinskih društava.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš to odbacuje ističući da veća konkurencija i veći broj aktera na tržištu znače veće prinose te dugoročno i veće mirovine za korisnike.
PREMALI STAŽ Sve više građana ide u starosnu mirovinu. Penzija im 300 eura manja od prosječne
Neće značiti ni veće administrativno opterećenje za mirovinske fondove, dodao je Vidiš odgovarajući na pitanje Miletića (Most).
Mišo Krstičević (SDP-a) ističe kako je treći mirovinski stup namijenjen malom broju najbogatijih građana koji imaju višak sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju.
“Možda bi bilo bolje da se novac za poticaje za treći stup dao za pomoć najsiromašnijim umirovljenicima umjesto da se dijeli bogatima koji imaju novac za štednju”, ustvrdio je.
Zakonske izmjene su uglavnom tehničke i nema im se što prigovoriti, kazao je o zakonu Damir Bakić (Možemo!).
