Rusija je izjavila da bi se sve zapadne trupe poslane u Ukrajinu u sklopu Koalicije voljnih smatrale „legitimnim borbenim ciljevima“, nakon planova objavljenih na summitu te skupine ranije ovog tjedna. Reuters prenosi da je u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova navedeno kako „militarističke izjave“ koalicije pro-ukrajinskih europskih vlada postaju sve opasnije.
AFP dodaje da je Moskva Ukrajinu i njezine europske saveznike nazvala „osovinom rata“, naglasivši da je situacija „opasna“. Podsjetimo, 35 zemalja takozvane koalicije voljnih u utorak je podržalo Parišku deklaraciju u kojoj se detaljno navode “snažna sigurnosna jamstva za čvrst i trajan mir” u Ukrajini, uključujući i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Sigurnosna jamstva koja zemlje koalicije, ponajprije europske, planiraju pružiti uz američku podršku nakon eventualnog završetka neprijateljstava “ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu prijetnju Ukrajini” od Rusije, rekao je Macron na konferenciji za novinare. Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.
A strong display of unity for Ukraine today in Paris at the Coalition of the Willing leaders meeting from EU Member States, NATO allies and friends of Ukraine.
Our joint statement sends a clear message.
We collectively stand by Ukraine and a safe, secure prosperous future… pic.twitter.com/yYjs5cV7sH
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) January 6, 2026
Koalicija voljnih dogovorila poteze nakon mira u Ukrajini
Predstavnici 35 zemalja članica koalicije voljnih okupili su se u utorak u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja primirja. Na sastanku je govorio Zelenski, a sudjelovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača.
Zelenski je nakon sastanka rekao da su saveznici iz Kijeva definirali način na koji će europske snage odvraćanja djelovati u Ukrajini nakon primirja, kao i koje će zemlje u tome sudjelovati. Dodao je i da je Ukrajina vodila konkretne razgovore sa SAD-om o praćenju primirja te da računa na to da će sigurnosna jamstva uskoro biti potpisana.
Premijer Andrej Plenković rekao je novinarima da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će nastaviti pomagati diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći. Neke su zemlje odmah nakon sastanka također poručile da neće slati vojnike, među njima i Italija, dok su Španjolska i Europska unija rekle da to namjeravaju učiniti.
PVRH @AndrejPlenkovic: Danas je u Parizu održan još jedan Sastanak na vrhu Koalicije voljnih, uz nazočnost predstavnika Sjedinjenih Američkih Država te 🇺🇦 predsjednika @ZelenskyyUa. pic.twitter.com/qpW6GbIkRR
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) January 6, 2026
Zelenski kaže da su američko-ukrajinska sigurnosna jamstva spremna za završno potvrđivanje na razini čelnika
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upravo je izjavio da je dokument koji opisuje američka sigurnosna jamstva za Ukrajinu „u biti sada spreman za završno potvrđivanje na najvišoj razini s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država“. Hoće li uslijediti još jedan veliki sastanak s Trumpom? „Važno je da Ukrajina uspješno ujedinjuje napore europskih i američkih timova te da smo zajedno, između ostalog, razgovarali o dokumentima vezanima uz obnovu i gospodarski razvoj. Razmotrena su i složena pitanja iz osnovnog okvira za okončanje rata, a ukrajinska strana predstavila je moguće opcije za dovršetak tog dokumenta.“
Zelenski je dodao: „Razumijemo da će se američka strana angažirati s Rusijom i očekujemo povratne informacije o tome je li agresor doista spreman okončati rat. Po povratku u Kijev, naš pregovarački tim izvijestit će o svim pojedinostima sastanaka.“ Dodao je i da će Ukrajina „obavještavati naše partnere o posljedicama ruskih noćnih napada, koji jasno ne upućuju na to da Moskva preispituje svoje prioritete“.
„U tom je kontekstu nužno da se pritisak na Rusiju nastavi povećavati istim intenzitetom kao i rad naših pregovaračkih timova. Održivost budućih sigurnosnih jamstava mora se dokazati sposobnošću naših partnera da u ovoj fazi izvrše učinkovit pritisak na agresora. Pripremamo nove relevantne kontakte s partnerima.“
