Rusija podmuklo pokušava onesposobiti Ukrajinu na najranjivijoj točki, nemaju puno vremena

Prije ruske invazije, Ukrajina je proizvodila 36 gigawatta (GW) električne energije. Od kraja 2022. godine kada Rusija počinje s napadima na ukrajinski energetski sektor polovina ovog kapaciteta je bila izgubljena. Ukrajina je uspjela obnoviti nešto od tog kapaciteta te je prošle zime jedva uspjela očuvati svjetla – s tada potrebnih 18 GW, piše Economist. No, ovogodišnji napadi su uništili kapacitete od devet gigawatta, a najveći dio preostale struje dolazi iz nuklearnih elektrana koje Rusi do sada nisu napadali.

“Ukrajina bi mogla imati višak električne energije zahvaljujući blagom i sunčanom vremenu te planira nastaviti izvoziti struju od 25. kolovoza”, glasila je najava nacionalnog operatora energetske mreže Ukrenergo. Ukrajinski elektrodistributer najavio je da će se izvoz struje odvijati samo u razdobljima suficita, tijekom aktivnog rada solarnih elektrana. Planiran je izvoz struje u Moldaviju, Rumunjsku i Mađarsku, no već dan nakon dobrih vijesti o izvozu, dogodio se najmasovniji ruski zračni napad na elektroenergetsku infrastrukturu ove zemlje.

Rusija je u ponedjeljak 26. kolovoza pokrenula jedan od svojih najvećih zračnih napada na Ukrajinu dosad, rekao je šef ukrajinskih zračnih snaga Mikola Olešuk. Pogođena je elektroenergetska infrastruktura, uzrokujući nestanke struje dok je cijela zemlja bila pod uzbunom od zračnog napada. Kijevska oblast pretrpjela je više zračnih udara. “Napadom su zahvaćena dva energetska objekta. Više ruskih projektila gađalo je, a najmanje je jedan pogodio branu kijevske hidroelektrane. Srećom, nitko nije ozlijeđen, a zbog udara nije došlo do prekida rada elektrane. Ove brane su izgrađene da izdrže nuklearni udar. Tako znamo da brana Kahovka nije uništena projektilima”, objavila je ukrajinska novinarka i aktivistica Olga Klymenko.

An eight-hour long russian attack of a hundred missiles and nearly a hundred drones on major Ukrainian cities and at least 15 Ukrainian oblasts is finally over. #Kyiv was spared – 20 drones were shot down on approaches to the city. The debris of a drone fell on a private vehicle… pic.twitter.com/8dfWCvgOjm

— Olga Klymenko (@OlgaK2013) August 26, 2024

Ukrajina silom podijeljena na dva energetska dijela

Prema Olešuku, Rusija je tijekom noći i do ponedjeljka ujutro lansirala 127 projektila i 109 jurišnih dronova. Od toga je Ukrajina uspjela oboriti 102 projektila i 99 bespilotnih letjelica, naveo je na Telegramu. Taj je napad Olešuk nazvao “najmasovnijim zračnim napadom” od početka invazije na Ukrajinu. Vojni analitičari tvrde da se Rusija prilikom ovog napada fokusirala na ukrajinsku elektro infrastrukturu. Zračnim udarima Rusija zapravo pokušava rascjepkati energetski sustav Ukrajine. Tako su na zapadu zemlje rjeđa isključenja nego u prijestolnici.

Napadom na harkovsku oblast, Rusi su uspjeli Ukrajince primorati na alternativne vidove opskrbe strujom. Ukrajina je trenutačno podijeljena na dva dijela. Zapadni i centralni dio, s urednom opskrbom električne energije te drugi dio – regije blizu fronta, od kijevske i sumske oblast na sjeveru do Odesse na jugu, gdje je opskrba električnom energijom veliki problem.

BBC piše da, iako je glavna meta ovog novog napada bila energetska infrastruktura, Moskva je napadom pokušala uništiti i moral Ukrajinaca čije se raspoloženje osjetno popravilo nakon uspješnog upada njihovih trupa duboko u ruski teritorij u regiji Kursk. “Poruka iz Moskve bila je da Rusija još uvijek može nanositi bijedu ukrajinskom stanovništvu kad god to poželi”, piše BBC.

Što će biti s ukrajinskim nuklearnim elektranama?

Šef UN-ove nuklearne agencije Rafael Grossi obratio se na tiskovnoj konferenciji u Kijevu u utorak nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i dužnosnicima za nuklearnu energiju i energetiku. Također su razgovarali o stanju u nuklearnoj elektrani Kursk u Rusiji, kojoj su se ukrajinske trupe približile.

Zaporižja, najveće europsko nuklearno postrojenje, pala je u ruke ruskih trupa ubrzo nakon invazije Moskve na Ukrajinu u veljači 2022. godine, a trenutačno je njezin rad obustavljen. Obje strane međusobno se optužuju za granatiranje postrojenja. I Moskva i Kijev negiraju optužbe. “Opetovano sam opisivao Zaporižju kao vrlo krhku. Neke dane imamo određenu stabilnost, da bi joj onda došao kraj, neki problem, udar dronom, ili kao danas, kvar na jednom od dvaju postojećih dalekovoda, što znači da je elektrana opet na rubu nestanka struje”, opisao je situaciju Grossi. “Kvar na mreži – nema struje. Nema struje – nema hlađenja. Nema hlađenja, mogućnost katastrofe”, zabrinut je Grossi.

Ruske novinske agencije izvijestile su u ponedjeljak da se visokonaponski vod napajanja u postrojenju automatski isključio. Ukrajinski izvori tvrde da su ruski napadi oštetili jedan od dvaju vanjskih dalekovoda koji povezuju elektranu s ukrajinskom električnom mrežom. Rusija nije komentirala tu optužbu. Zelenski, koji je u ponedjeljak u pratnji nizozemskog premijera Dicka Schoofa posjetio grad Zaporižju, rekao je da u ovoj fazi rata nije moguće da Ukrajina vrati kontrolu nad elektranom.

Nezapamćeno krvoproliće u Ukrajini, oglasio se Zelenski: ‘Ubijeno je više od 40 osoba’

Grossi je prošli tjedan posjetio i rusku elektranu Kursk i na tiskovnoj konferenciji u utorak također rekao da je situacija u Kursku i u Zaporižji različita. Ipak je dodao kako smatra da je “uvijek rizično kad postoji mogućnost napada na nuklearnu elektranu”. Rusija kaže da su ukrajinske snage više puta napadale elektranu Kursk. Grossi je nakon posjeta elektrani Kursk rekao da je ona izuzetno krhka jer nema zaštitnu kupolu i da je “opasnost ili mogućnost nuklearne nesreće bila blizu”.