Rusija je pokrenula svoj najveći napad rata protiv postrojenja za kritične prirodne plinove koje je upravljala Ukrajinska državna grupa Naftogaz preko noći, priopćili su u petak zvaničnici.
Serhii Koretskyi, izvršni direktor Naftogaza, rekao je da je Rusija ispalila 35 projektila i 60 bespilotnih letelica u postrojenjima plinske i naftne kompanije u regijama Harkiv i Poltava.
Gospodin Koretskyi rekao je da napad nema “vojnu svrhu” i da je “još jedan čin ruske zlobe usmjerene isključivo na ometanje sezone grijanja i uskraćivanje Ukrajinaca topline zimi”.
Dužnosnici su optužili Kremlj da je zavjeravao ukrajinsku energetsku mrežu uoči zime.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako su njezine snage izvele ogromne štrajkove preko noći na ukrajinsku plinsku i energetsku infrastrukturu, rekavši da je također napao industrijske postrojenja povezane s vojskom. Rusija je u Ukrajini pokrenula ukupno 381 bespilotna letjelica i 35 raketa, prema Ukrajinskim zračnim snagama. Ukrajina je nedavno ciljala i ruske rafinerije nafte.
Napadi na Ukrajinu eskalirali su dok su Kijev -ovi podržali u Europi izazvali su svoje zabrinutosti zbog navodnog ruskog uplitanja na teritorij NATO -a.
Danska obavještajna služba upozorila je u petak da su ruski ratni brodovi više puta plovili na tečajevima sudara, poremetili plovidbu i ciljali oružje na danske mornaričke plovila u Baltičkom moru.
“Vidjeli smo nekoliko incidenata u danskom tjesnacu, gdje su helikopteri i mornarička plovila danskih zrakoplovnih snaga ciljani praćenjem radara i fizički ukazanim s oružjem iz ruskih ratnih brodova”, rekao je direktor danske obrambene službe Thomas Ahrenkiel na konferenciji za novinare.
Rekao je da su ruski ratni brodovi otplovili na tečajevima sudara s danskim plovilima tijekom prolaska kroz tjesnac.
Obrambena obavještajna služba također je zabilježila ruske ratne brodove koji su plovili danske tjesnaca s sonarskom i zaglavljenom opremom, rekao je gospodin Ahrenkiel. Rekao je da je “vrlo vjerojatno” da su oni barem jednom prilikom zaglavili signale i izazvali opsežnu GPS uplitanje u Dansku.
Danska je posljednjih dana također izvijestila da su viđenja dronova nad vojnim nalazištima, a zračne luke Kopenhagen i Oslo – u Danskoj i Norveškoj – bili su prisiljeni privremeno zatvoriti zbog viđenja dronova prošlog mjeseca.
Mette Frederiksen, danska premijerka, prošlog je tjedna opisala nedavne upade bespilotnih zračnih luka i vojne instalacije kao “hibridni napad” na zemlju. Danska policija nije pronašla nikakve dokaze da je Rusija stajala iza poremećaja bespilotnih letjelica, ali rekla je da se čini da je to djelo “profesionalnog glumca”.
Danska obavještajna služba procjenjuje da Rusija provodi hibridno ratovanje protiv Danske i šireg Zapada. Rusija je više puta negirala odgovornost za hibridne napade u Europi.
U četvrtak se ruski predsjednik Vladimir Putin našalio da više neće letjeti dronove nad Danskom i opisao je kao “glupost” ideju da će njegova zemlja potencijalno ciljati člana NATO -a.
“Neću više. Ne Francuskoj, ne Danskoj, ne u Kopenhagenu”, našalio se.
Nekoliko sati kasnije, zračna luka München zatvorila se zbog sumnjivih viđenja bespilotnih letjelica u tom području, rekli su dužnosnici zračnih luka. Zatvaranje je uzelo 17 letova, što je pogodilo gotovo 3.000 putnika.
Nije bilo trenutne potvrde odakle su dronovi došli ili tko ih je upravljao. No uslijed rastuće zabrinutosti zbog poremećaja bespilotnih letjelica u Europi, njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da će na sastanku u subotu europskih ministara unutarnjih poslova u subotu europskih ministara unutarnjih poslova pokrenuti stvar protiv dnona.
Poljski mediji, pozivajući se na izvore povezane s poljskom Agencijom za unutarnju sigurnost (ABW) i Poljskom općem tužiteljskom uredu, izvijestili su u četvrtak da je glavna ruska uprava za obavještajne podatke o orkestrirala štrajkove bespilotnih letjelica u Poljskoj, Njemačkoj i Litvi.
ABW je pritvorio osumnjičenog kojeg je ruski Gru navodno zaposlio u prevozi eksploziva, dronova i SIM kartica između zemalja.
Hibridne prijetnje, koje uključuju sabotažu, dezinformacije, špijunažu i cyber -napade, zapadne sigurnosne agencije označene su kao sve agresivnije.
NATO je ojačao svoje baltičke operacije kao odgovor na upadanja bespilotnih letjelica. Švedska je u petak predložila novo zakonodavstvo za proširenje pomorskog nadzora svoje obalne straže.
