Rusija prodaje Kini vojnu opremu i tehnologiju koja bi mogla pomoći Pekingu u pripremi zračne invazije na Tajvan , prema analizi procurjelih ruskih dokumenata koju je proveo britanski forum za obranu i sigurnost.
Analiza Kraljevskog instituta za ujedinjene službe (RUSI) temelji se na pregledavanju oko 800 stranica dokumenata, uključujući ugovore i popise opreme koju će Moskva isporučiti Pekingu. Dokumente i konkretne državne ugovore je “ukrala” hakerska aktivistička skupine Black Moon, koja je prethodno neke od dokumenata objavila na internetu. Ne identificira svoje članove, ali se u manifestu opisuje kao protivnik vlada koje provode agresivnu vanjsku politiku.
Autori RUSI-jevog izvješća podijelili su neke od dokumenata s Associated Pressom i kažu da se čine autentičnima, iako su dijelovi dokumenata možda izostavljeni ili izmijenjeni.
Mješavina dovršenih dokumenata i očitih nacrta ruskih dokumenata odnosi se na sastanke kineskih i ruskih delegacija – uključujući posjete Moskvi – te rokove plaćanja i isporuke za padobranske sustave za velike visine i amfibijska jurišna vozila. Oni sugeriraju da je Rusija započela rad na proizvodima koji će se isporučiti, ali ne sadrže izravne dokaze s kineske strane da je Peking platio bilo kakav novac ili primio bilo kakvu opremu.
Autori tvrde da bi se oprema mogla koristiti za invaziju na Tajvan. Pod predsjednikom Xi Jinpingom, Kina je započela širok program modernizacije svojih oružanih snaga s ciljem transformacije u vojsku “svjetske klase” do 2050. godine. A Kina je otvoreno rekla da će ujediniti taj otok s kopnom, makar i silom. Peking tvrdi da je samoupravna demokracija zapravo dio Kine.
Oprema bi se mogla koristiti za napad na Tajvan
Visokopozicionirani američki dužnosnici sugerirali su da je Xi naredio svojoj vojsci da se pripremi za moguću invaziju na Tajvan već 2027. .
U dokumentima se Tajvan ne spominje izravno, ali analiza londonskog instituta sugerira da bi sporazum pomogao Kini da stekne napredne padobranske sposobnosti koje bi joj bile potrebne za invaziju, što bi potencijalno ubrzalo vremenski okvir.
Nije sigurno je li Kina odlučila napasti Tajvan, ali pristup ruskoj opremi i lokaliziranoj obuci u Kini znači da će Peking biti bolje opremljen za potencijalnu invaziju, rekao je Aleksandar Daniljuk iz instituta RUSI.
“Kineska škola zračnog desantiranja je vrlo mlada”, rekao je, sugerirajući da bi pomoć Moskve mogla ubrzati kineski zračni program za otprilike 10 do 15 godina. “Najveća vrijednost sporazuma” za Kinu vjerojatno je u obuci i postupcima za zapovijedanje i kontrolu padobranskih snaga, jer Rusija ima točno takvo “borbeno iskustvo”, dok Kina nema, piše Jack Watling.
Analitičari kažu da je cilj Rusije razviti se kao vojni dobavljač Kini, a zauzvrat financirati njezin rat u Ukrajini i čuvati podršku Pekinga. No, Daniljuk je također sugerirao da Moskva možda želi uvući Peking u sukob s Washingtonom oko Tajvana, odvlačeći SAD s ruskog rata s Ukrajinom.
Iako konvencionalne vojne sposobnosti Pekinga uvelike nadmašuju ruske, analiza kaže da Kina ima praznine koje Rusija može popuniti. Rusija ima dugu povijest zračnih snaga koja datira desetljećima unatrag, znanje koje je, prema autorima, Kini potrebno.
Song Zhongping, vojni komentator u Pekingu, rekao je da Kina ima superiorniju opremu, ali da “Rusija ima više borbenog iskustva”, prenosi Defense News.
Wen-Ti Sung, stručnjak za Kinu i Tajvan pri Atlantskom vijeću, rekao je da bi padobranstvo vjerojatno podržalo logistiku bilo kakve invazije, ali da to vjerojatno ne bi bilo “glavni događaj”. Umjesto toga, “Kina igra dugu igru” nabavom ruske opreme, rekao je Sung. To je zato što će Peking pronaći način da reverznim inženjeringom rekonstruira opremu i tehnologiju i razvije je, ne samo za zračnu borbu već i za naprednu obavještajnu službu, nadzor i izviđanje koji su ključni za moderno ratovanje, rekao je.
Rusija je pristala osigurati obuku i opremu
Prema dokumentu iz rujna 2024., početni sporazum iz 2021. detaljno je opisao rokove za plaćanja i isporuku. Prva i druga faza – analiza tehničkih specifikacija, modifikacije softvera i proizvodnja opreme – su završene, prema tom dokumentu.
Rusija je također pristala osigurati obuku u Kini i kompletan set opreme za zračno-desantni bataljun, uključujući sposobnost provođenja infiltracije specijalnih snaga, navodi se u analizi.
To uključuje prodaju 37 lakih amfibijskih jurišnih vozila, 11 amfibijskih protuoklopnih samohodnih topova i 11 zračnih oklopnih transportera, kao i zapovjednih i promatračkih vozila. Ukupni trošak naveden je kao veći od 210 milijuna dolara.
Peking želi da sva vozila budu opremljena kineskim komunikacijskim sustavima i spremna za korištenje kineskog streljiva, pokazuju dokumenti.
Peking traži padobranske sustave za velike visine
Rusija je pristala prodati Kini sustave koji su dizajnirani za ispuštanje padobrana nosivosti do 190 kilograma s izuzetno velike visine, navodi se u analizi RUSI-ja.
Dokumenti se pozivaju na zapisnik sastanka održanog 8. ožujka 2024. u Moskvi, gdje je Rusija pristala dostaviti Kini do kraja 2024. detalje o tome kako je sustav, poznat kao Dalnoljot, radio u hladnijim temperaturnim uvjetima do -60 stupnjeva Celzija.
Prema dokumentima, Peking je zatražio testiranje padobrana za padove s visine od čak 8000 metara. Ta visina bi omogućila kineskim snagama da “jedre”do 80 kilometara od ispuštanja do točke slijetanja padobrana, što bi “kineskim specijalnim snagama omogućilo da prodru na teritorij drugih zemalja neprimjećeno”, navodi se u izvješću RUSI-ja. Američke specijalne snage (npr. Navy SEALs, Delta Force) i ruski Spetsnaz redovito treniraju takve visoke (HAHO/HALO) skokove s visina između 7000 i 10 000 m. Vojnici imaju specijalnu opremu i kisik da bi preživjeli. Ruski vojnici su 2020., prvi put skočili s visine od 10 000 metara i to iznad Arktika, pisao je High North News.
Daniljuk je sugerirao da bi se sustav Dalnoljot mogao koristiti za slijetanje “nulte faze” na Tajvanu, u kojem Peking tajno šalje opremu i specijalne snage iz zrakoplova izvan tajvanskog zračnog prostora.
Ruske padobranske trupe nisu uspjele u Ukrajini
Iako Rusija ima dugu povijest padobranskih trupa, Moskva ih nije uspješno rasporedila u Ukrajini. U veljači 2022., samo nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio potpunu invaziju na Ukrajinu, njegovi vojnici specijalnih snaga pokušali su zauzeti zračnu luku Hostomel na periferiji Kijeva. Nakon toga su uslijedile žestoke borbe ukrajinskih i ruskih elitnih snaga na tom području.
Planirali su uspostaviti bazu za dopremanje dodatnih trupa, ali nekoliko ruskih helikoptera pogođeno je raketama prije nego što su uopće stigli do Hostomela. Pokušaj preuzimanja kontrole nad vojnom zračnom bazom južno od Kijeva također je propao.
Zapadni dužnosnici i vojni stručnjaci sugeriraju da je neuspjeh u uspostavljanju zračnog mosta između Rusije i Ukrajine pretvorio ono što je Moskva očekivala kao brzu pobjedu u iscrpljujući rat koji traje već tri godine.
Moskva je sada posegnula za svojim zalihama iz sovjetskog doba kako bi zamijenila oružje na bojnom polju i, poput Ukrajine, povećava proizvodnju oružja. Ali to ne znači da Moskva ne može prodati opremu Kini, rekao je Daniljuk. Zračna oprema opisana u dokumentima bila je potrebna samo za “fazu invazije”, rekao je. Rusiji takva oprema ne treba za Ukrajinu, rekao je.
Pouke iz ruskih poraza
Analitičari su napisali da će kineski “operativni izazov” na Tajvanu biti učiniti ono što Rusija nije učinila: potisnuti tajvansku protuzračnu obranu i iskrcati dovoljno trupa i opreme kako bi se mogla izgraditi snaga za poraz tajvanske vojske prije nego što se mobilizira jača snaga branitelja.
Izvješće sugerira da bi Kina to mogla učiniti desantiranjem oklopnih vozila iz zraka na golf terene u blizini tajvanskih luka i zračnih luka, što bi zračnim trupama omogućilo da očiste put desantnim snagama.
Kina misli ozbiljno: Grade desantne divove za invaziju na Tajvan
