Rusija je predložila uklanjanje obogaćenog urana iz Irana i priopćila je ponudu iranskim vlastima, Sjedinjenim Državama i Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), iako nisu poduzeti nikakvi praktični koraci za provedbu plana, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
Ruski prijedlog temelji se na dva čimbenika: želji Irana da zadrži pravo na obogaćeni uran s jedne strane, te zabrinutost Teheranovih protivnika zbog toga što Iran posjeduje uran obogaćen iznad razina potrebnih za gorivo za nuklearne elektrane. Rusija vjeruje da bi mogla smanjiti regionalne napetosti preuzimanjem odgovornosti za obogaćivanje materijala i njegovu naknadnu komercijalnu realizaciju, prema Ministarstvu vanjskih poslova. Drugim riječima, Rusija bi obogaćivala uran za Iran za svom teritoriju (pod međunarodnim nadzorom), ali ne do razine da od njega Iran može napraviti nuklearnu bombu.
“S obzirom na to da još uvijek nije jasno kako će se dijalog odvijati, hoće li se uopće odvijati i ako hoće, u kojem formatu, još nismo došli do specifičnosti takvih praktičnih mjera”, rekao je Rjabkov, izvijestio je danas ruski dnevnik Kommersant.
Zamjenik ministra vanjskih poslova rekao je da su sve zainteresirane strane pristupile prijedlogu s pažnjom i “vjerojatno su ga shvatile kao odraz ozbiljnosti naših napora i namjera u tom pogledu”. Na summitu BRICS-a u Rio de Janeiru, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prethodno je izjavio da Rusija posjeduje tehnološke mogućnosti za preradu iranskog “prekomjerno obogaćenog” urana, napominjući da bi se prerađeni materijal naknadno mogao vratiti u iranska nuklearna energetska postrojenja.
Iran obogaćuje uran do razina znatno viših od ograničenja od 3,67% utvrđenog nuklearnim sporazumom iz 2015., iz kojeg su se Sjedinjene Države povukle 2018. Naime, za uporabu u nuklearnim elektranama, uran ne treba biti obogaćen na više od 7-8%, dok ga je Iran zadnjih mjeseci obogaćivao na preko 80%.
Vraćanje uloge Rusije oko iranskog programa
Teheran od izlaska SAD iz sporazuma je sve više obogaćivao uran. Ovaj najnoviji prijedlog Rusije je ponavljanje nuklearnog sporazuma iz 2015., kada je Rusija, kao dio sporazuma sa SAD-om i europskim zemljama, isporučivala obogaćeni uran kao dio širih aktivnosti praćenja nuklearnog programa Irana. To je zaustavljeno kada su SAD za vrijeme Trumpovog prvog predsjedništva povukle sporazum.
Prijedlog dolazi usred stalnih napetosti oko iranskog nuklearnog programa, pri čemu zapadne sile izražavaju zabrinutost zbog zaliha urana i aktivnosti obogaćivanja Islamske Republike. Rusija održava diplomatske odnose s Iranom, pozicionirajući se kao potencijalni posrednik u regionalnim nuklearnim sporovima. “Sve zainteresirane strane pristupile su ovome s pažnjom”, rekao je Rjabkov u vezi s međunarodnim odgovorom na ruski prijedlog o uklanjanju urana.
Rusija je duboko uključena u iranski komercijalni nuklearni program, pomažući u dovršetku nuklearne elektrane Bushehr 2013. godine nakon desetljeća odgode zbog rata i sankcija. Prije 12-dnevnog rata s Izraelom, najmanje 300 ruskih inženjera bilo je smješteno u nuklearnoj elektrani Bushehr, međutim, značajan broj njih napustio je zemlju tijekom sukoba. No, niti Izrael, niti SAD, niti nadzorno tijelo IAEA nisu nikada optužili Rusiju da pomaže iranskom vojnom nuklearnom programu.
U međuvremenu, Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, izjavio je da je Iran odobrio zakon kojim se obustavlja suradnja s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, opisujući agenciju kao “podupiratelja i slugu cionističkog režima“. Ghalibaf je rekao da nastavak suradnje s agencijom neće biti moguć dok se ne zajamči sigurnost iranskih nuklearnih postrojenja.
Medvedev: države stoje u redu kako bi Iranu dale nuklearno oružje
Doduše, provokativni Putinov suradnik i bivši ruski predsjednik, Dmitrij Medvedev je nakon američkog bombardiranje iranskih nuklearnih objekata rekao kako “zemlje stoje u redu” da daju Iranu nuklearno oružje.
Analitičari nuklearnog oružja u razgovoru za Business Insider rekli su da sumnjaju u vjerodostojnost Medvedeve izjave o takvim transferima. “To je u praksi nemoguće jer nuklearno oružje nije poput bombe ili samo nešto što možete nositi u koferu”, rekao je Pavel Podvig, viši istraživač u programu oružja za masovno uništenje Instituta Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružanja. Nuklearne bojeve glave dolaze kao cijeli sustav, s ljudima koji moraju biti obučeni za njihovo sigurno čuvanje i servisiranje, kao i objektima i opremom za održavanje. Čak i taktičke nuklearne bombe, koje su prenosivije i proizvode manju eksploziju, trebaju skladištenje na visokoj razini, dodao je Podvig. “Osim ako ne stvorite nuklearni program u zemlji, nema načina da im jednostavno date svoje nuklearno oružje”, rekao je.
Politički, Medvedev bi se mogao referirati samo na tri zemlje, rekao je Adam Lowther, suosnivač i potpredsjednik istraživanja u Nacionalnom institutu za studije odvraćanja, think tanku registriranom u Ohiju. Sjeverna Koreja, Kina i Rusija jedine su nuklearno naoružane države koje se smatraju protivnicima SAD-a. Lowther je rekao da sve tri znaju da bi opskrba Irana nuklearnim oružjem, čak i samo kao sredstvo odvraćanja, riskirala intenzivnu eskalaciju od strane SAD-a i Izraela. “Kada nekome date nuklearno oružje i on ga može upotrijebiti, ne možete jamčiti kako će ga upotrijebiti”, rekao je Lowther. Dodao je da bi, s obzirom na to da su Tel Aviv i Washington toliko usredotočeni na sprječavanje Irana da dobije nuklearno oružje, Teheran vjerojatno imao samo dva izbora ako dobije bojevu glavu: Brzo koristiti bombu ili je izgubiti. A ako Iran detonira darovanu nuklearnu bombu, dodao je Lowther, američki nuklearni forenzičari bi lako mogli pratiti fisibilni materijal i dizajn bombe kako bi utvrdili odakle oružje potječe. “Tada bi ta zemlja bila na američkom popisu za odstrel”, rekao je Lowther.
Moskva: SAD i Izrael su potkopali kredibilitet međunarodne atomske inspekcije
