Zarada Moskve od fosilnih goriva dosegla je 7,7 milijardi eura u dva tjedna nakon što su zajednički američko-izraelski napadi izazvali rat u Iranu, dok je tekući sukob doveo do vrtoglavog porasta globalnih cijena nafte i naveo SAD da ublaži ruske sankcije.
Podaci pokazuju da su ruske zarade od nafte porasle od početka rata u Iranu, budući da je tekući sukob zaustavio isporuke nafte kroz Hormuški tjesnac i podigao globalne cijene energije. Podaci Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) pokazuju da je Rusija već povećala profit od nafte i fosilnih goriva općenito, dva tjedna nakon početka sukoba, koji se proširio na druge zemlje Bliskog istoka, piše Euronews.
U prvih 15 dana ožujka, Moskva je od izvoza nafte dnevno zaradila oko 372 milijuna eura, što je oko 14% više od prosječne dnevne zarade u veljači. Rusija je između 1. i 15. ožujka zaradila 7,7 milijardi eura od izvoza fosilnih goriva, uključujući naftu, plin i ugljen. To je ekvivalentno oko 513 milijuna eura dnevno u izvozu svih fosilnih goriva, u odnosu na oko 472 milijuna eura dnevno u veljači. U 15 dana, to je oko 600 milijuna eura više nego što bi Rusija zaradila bez porasta cijena uzrokovani ratom.
Globalne cijene nafte, uključujući i onu sirove nafte Brent, naglo su porasle od zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače. Danas popodne je sirova nafta Brent iznad 110 dolara po barelu dok su se napadi s obje strane nastavili.
Ove cijene mogu rezultirati većim prihodima za glavne zemlje izvoznice nafte kojima izvoz ne ovisi o Hormuškom tjesnacu, poput Rusije.
Američka vlada ublažila sankcije na rusku naftu
Američka vlada je privremeno ublažila sankcije Rusiji, dopuštajući Indiji kupnju ruske nafte i naftnih derivata na moru, mjesecima nakon što je upozorila Indiju da prestane kupovati rusku naftu. Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da je izuzeće privremeno, ograničeno i nužno kao odgovor na “promicanje stabilnosti na globalnim energetskim tržištima i rad na održavanju niskih cijena”. Europski čelnici su se usprotivili, tvrdeći da ublažavanje sankcija riskira doprinos ratnim prihodima Moskve.
“Ova usko usmjerena, kratkoročna mjera odnosi se samo na naftu koja je već u tranzitu i neće pružiti značajnu financijsku korist ruskoj vladi, koja većinu svojih energetskih prihoda ostvaruje od poreza obračunatih na mjestu vađenja”, dodao je u objavi na X.
Međutim, analitičari tvrde da više globalne cijene nafte i kontinuirana potražnja kupaca poput Indije i dalje mogu povećati zaradu Moskve.
Podaci CREA-e pokazuju da Indija i Kina zajedno čine otprilike tri četvrtine ruskih prihoda od nafte. Indija je posebno kupila ruska fosilna goriva u vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura između 1. i 15. ožujka, što je ukupno oko 89 milijuna eura dnevno, u odnosu na 60 milijuna eura u veljači.
Russia saw its biggest weekly oil revenue jump since 2023. Rising prices from the Iran war and the 30-day US sanctions relief drove the spike. Russian oil prices for India hit a record. The Gulf war fills Moscow’s budget while Washington bleeds near the Strait of Hormuz,… pic.twitter.com/LiYmQMoUuy
— WarTranslated (@wartranslated) March 20, 2026
Europski čelnici ostaju pri sankcijama
Američki potez o ukidanju sankcija Rusiji stvorio je podjelu s druge strane Atlantika, jer europski čelnici ostaju čvrsti u svojoj odlučnosti da održe stroge sankcije Rusiji, unatoč rastućim cijenama koje prijete izazvati energetsku krizu za europska gospodarstva.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvali su na održavanje strogih sankcija protiv Moskve.
Mađarski premijer Viktor Orbán bio je jedini europski čelnik koji je pozvao Europsku uniju da obustavi sankcije na uvoz ruske energije, navodeći kao razlog prijetnju naglog rasta cijena energije na kontinentu.
Prema istraživanju organizacije Transport and Environment, think tanka koji promiče održivi prijevoz u Europi, vozači bi mogli na kraju plaćati cijene benzina kakve su zadnji put bile 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu poremetila globalna tržišta i podigla cijene.
Analiza CREA-e pokazuje da EU još uvijek kupuje ruska fosilna goriva u vrijednosti od oko 50 milijuna eura dnevno, uglavnom plin koji se isporučuje plinovodima koji su izuzeti od sankcija. Međutim, to je veliki pad u odnosu na 2021. godinu, kada je Rusija opskrbljivala EU s 45% plina i 27% nafte, prema CREA-i.
Rusija je najveći pobjednik rata između SAD-a i Irana
