Foto: NASMAS (Wikimedia Commons)
Fabian Hoffmann, znanstvenik sa Sveučilišta u Oslu i istraživač raketnog oružja, bavio se pitanjem ruskih zračnih napada na Ukrajinu krstarećim raketama i bespilotnim letjelicama Shahed te pitanjem je li zapadna obrambena industrija sposobna osigurati potrebna sredstva zaštite kao odgovor.
Njegova analiza, koju je objavio njemački Hartpunkt, svodi se na sljedeće: ako ruski vojno-industrijski kompleks može proizvoditi do 1600 krstarećih raketa godišnje i dosegao je godišnju proizvodnju od najmanje 6000 bespilotnih letjelica Shahed-136/131 (kamikaza dronova) do kraja 2024., onda je trenutna zapadna proizvodnja protuzračnih raketa, blago rečeno, nedovoljna.
Nove tvornice i pomoć Kine
Hoffmann je svoju procjenu ruske proizvodnje krstarećih raketa temeljio na javno dostupnim podacima Ukrajinske obrambene obavještajne službe, koji pokazuju da je Rusija sposobna proizvesti između 1260 i 1560 krstarećih raketa godišnje – uključujući rakete Kh-101 lansirane iz zraka, rakete 3M14 Kalibr lansirane s mora, rakete Iskander-K lansirane sa zemlje, P-800 Oniks i druge. Također napominje da je, osim 6000 Shaheda proizvedenih godišnje u 2024., do sredine 2025. Rusija proizvela ukupno oko 30 000 Shaheda i dronova mamaca od početka njihove upotrebe u invaziji. Prema ovoj nedavnoj ruskoj reportaži i nekim drugim zapadnim procjenama, proizvodnja Shaheda je sada nekoliko puta veća od ove procjene Hoffmanna. No time je njegova teza o kaskanju zapadne proizvodnje još izraženija.
Također, postoje sve čvršći dokazi da Kina sve više pomaže ruskoj proizvodnji dronova i to sve slabije skriva. Baš su ranije ovog tjedna europski obavještajni dužnosnici rekli Reutersu kako Kina potajno isporučuje nove dronove-mamce koristeći u potpunosti kinesku tehnologiju, kao i motore poslane ruskom državnom proizvođaču dronova Kupol. Motori se šalju putem fiktivnih tvrtki, označenih kao “industrijske rashladne jedinice”.
Zapadna proizvodnja ne ide potpuno za Ukrajinu
S druge strane, zapadna proizvodnja projektila za protuzračnu obranu ozbiljno zaostaje. Primjerice, njemački Diehl Defense trenutno proizvodi samo 500-600 projektila IRIS-T godišnje u verzijama za lansiranje s kopna. Novi pogon planiran za otvaranje 2026. mogao bi povećati tu brojku na 800-1000 projektila godišnje, uz do 10 lansera. Što se tiče AIM-120 koje proizvodi Raytheon (dio RTX Corp.), trenutna proizvodnja je do 1200 projektila godišnje. Ali nisu svi dodijeljeni Ukrajini – a još manje ih se zapravo koristi za presretanje projektila putem NASAMS-a. Rakete AIM-9X, također kompatibilne s NASAMS-om, proizvode se većom brzinom: 1600 godišnje, s potencijalom za povećanje na 2500. Međutim, ova opskrba je također ograničena američkom politikom prioritizacije, posebno nakon što je Trump rekao da mora paziti na američke zalihe.
Prema Hoffmannu, rješenje leži u razvoju jeftinih, masovno proizvedenih presretača posebno rađenih za Shahede i proširenju upotrebe tradicionalnog protuzračnog topništva. To bi omogućilo očuvanje skupljih projektila za obranu od krstarećih projektila i drugih prijetnji visokog prioriteta.
Služe i jeftinije varijante za obaranje dronova
Ukrajinski Defense Express objašnjava da analiza norveškog znanstvenika, iako nudi korisnu kvantitativnu perspektivu, ipak ima određene propuste. Pišu da, kao prvo, protuzračno topništvo već čini velik dio presretanja Shaheda, pa se za takva obaranja ne troše samo skupi projektili presretači. Pišu da za obaranja također već koriste jeftinije alternative poput laserski navođenih raketa APKWS, koje su daleko pristupačnije i šire se proizvode od IRIS-T ili AIM-120. MANPADS-i također nije spomenut kao alat obaranja u analizi, kao ni elektroničko ometanje. Ukrajina također radi na FPV dronovima koji presreću dronove. Još jedno novo rješenje uključuje mikrorakete poput Frankenburga Mk 1, pišu iz ukrajinskog medija.
No, i norveški istraživač i ukrajinski vojni medij se slažu da je korištenje skupih raketa zemlja-zrak za obaranje Shaheda preveliki je luksuz. Umjesto toga, ovi skuplji presretači trebali bi biti rezervirani za složenije prijetnje – krstareće projektile i balističke prijetnje.
Rusija pustila kamere u ‘najveću tvornicu’ dronova na svijetu
Komentari
