Količina planktona, mikroskopskih algi koje čine temelj morskog hranidbenog lanca, globalno se smanjila u posljednja dva desetljeća.
Plankton, koji uključuje zelene alge, igra ključnu ulogu u morima, kruženju ugljika u oceanima i Zemljinoj klimi, napominju autori studije koja je otkrila zabrinjavajuće trendove.
Znanstvenici predvođeni Hongweijem Fangom sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu otkrili su da je, iako su neke morske regije zabilježile lokalni porast između 2001. i 2023., ukupni globalni trend bio silazni zbog porasta temperature oceana.
Studija je na jednom mjestu sakupila satelitske podatke, mjerenja u oceanima i umjetnu inteligenciju kako bi se stvorio dnevni model visoke rezolucije mase planktona između 45 stupnjeva sjeverne i južne geografske širine – otprilike od južne Francuske do južne Tasmanije.
Što se mjerilo i gdje je najgore
Znanstvenici su mjerili koncentracije klorofila A, pigmenta ključnog za fotosintezu, i otkrili da globalni prosjeci padaju za oko 0,00035 miligrama po prostornom metru svake godine.
U obalnim područjima, posebno ušćima rijeka, pad je bio više nego dvostruko veći, na razini 0,00073 miligrama. Učestalost cvjetanja algi, pala je za gotovo 1,8%. Doduše, postoje regionalne iznimke, uključujući češće cvjetanje u blizini Kanarskih otoka i duž dijelova Brazila i sjeveroistočne Australije.
No, vratimo se mi na loše vijesti. Toplije površinske vode intenziviraju raslojavanje oceana, smanjujući uzlazni tok dubljih voda bogatih hranjivim tvarima i ograničavajući rast planktona i na posljetku ugrožava sam temelj morskog hranidbenog lanca.
Znanstvenici sugeriraju da bi se populacije Prochlorococcusa – najbrojnije vrste planktona – mogle prepoloviti u tropskim oceanima do 2100. godine ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke.
J.T.
