Američka vojska nastavlja sa značajnim gomilanjem zračnih i pomorskih snaga na Bliskom istoku uoči planiranih razgovora s Iranom u Ženevi u utorak. Snage se raspoređuju kako bi se zastrašio Teheran i osigurale opcije za moguće napade unutar zemlje ako pregovori o njegovu nuklearnom programu propadnu, reklo je više izvora za CNN.
Zračne snage SAD-a smještene u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući tankere za nadopunu goriva i borbene zrakoplove, premještaju se bliže Bliskom istoku, navode izvori upoznati s kretanjima američke vojske.
“SAD također nastavlja slati sustave protuzračne obrane u regiju”, rekao je jedan američki dužnosnik, a nekoliko američkih vojnih postrojbi raspoređenih u regiji, koje su se trebale rotirati u narednim tjednima, dobilo je produljenje zapovijedi, naveo je jedan izvor upoznat sa situacijom. Deseci američkih vojnih teretnih zrakoplova posljednjih su tjedana prevezli opremu iz SAD-a u Jordan, Bahrein i Saudijsku Arabiju, prema podacima o praćenju letova.
Poželjna promjena režima?
U petak navečer više borbenih zrakoplova dobilo je diplomatsko odobrenje za ulazak u jordanski zračni prostor, prema otvorenim izvorima komunikacije zračnog prometa. Satelitske snimke pokazuju da je 12 američkih jurišnih zrakoplova F-15 raspoređeno u zračnoj bazi Muwaffaq Salti u Jordanu od 25. siječnja. Podaci o letovima iz otvorenih izvora otkrivaju da je bilo više od 250 američkih teretnih letova u regiju.
Predsjednik Donald Trump već tjednima prijeti vojnom akcijom protiv Irana, počevši od prošlog mjeseca kada je upozorio iranske čelnike da je spreman narediti napad ako vlada ne prestane ubijati prosvjednike. U petak je izjavio da vjeruje kako bi promjena režima “bila najbolja stvar koja se može dogoditi” u Iranu.
Gomilanje vojnih sredstava te naglašavanje Trumpa i visokih članova administracije da je promjena režima poželjna drže regiju u napetosti i povećavaju uloge za utorak, kada bi se trebali održati razgovori u Švicarskoj, u koje će, kako je predsjednik u ponedjeljak rekao, biti „neizravno” uključen. Očekuje se da će američku stranu voditi Trumpov izaslanik Steve Witkoff i njegov zet Jared Kushner, dok će Iran predstavljati ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi.
Tko će doći na vlast
Kako navode američki mediji, čini se da administracija i dalje nema jasno razumijevanje što bi uslijedilo kada bi uklonila iranski režim, prema riječima dvaju izvora upoznatih sa situacijom. Državni tajnik Marco Rubio ponovio je to tijekom saslušanja u Kongresu krajem prošlog mjeseca, rekavši zastupnicima da „nitko ne zna” tko bi preuzeo vlast ako bi režim pao. Vjerojatne alternative mogle bi biti još problematičnije za SAD i njegove saveznike, naveli su izvori. U kratkom roku, prema procjeni američke obavještajne zajednice, tvrdolinijski Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) vjerojatno bi popunio eventualni vakuum vlasti.
IRGC „zasigurno ima istaknutu ulogu i funkcionira iznad standardne vojne birokracije, ali teško je točno predvidjeti što bi se dogodilo u scenariju kolapsa režima”, rekao je jedan izvor upoznat s nedavnim američkim obavještajnim izvješćima. SAD također nema jasan uvid u hijerarhiju IRGC-a nakon američkog atentata na najmoćnijeg iranskog vojnog zapovjednika, generala bojnika Qasema Soleimanija, tijekom prvog Trumpova mandata.
Dok su američki obavještajci imali vrlo dobar uvid u odnose moći u Venezueli prije nego što je SAD prošlog mjeseca zarobio tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura, nemaju isti uvid u to tko bi, ako itko, mogao predstavljati održivu zamjenu za iranskog vrhovnog vođu, naveli su izvori. Više izvora reklo je da su prije nekoliko tjedana, na vrhuncu iranskih prosvjeda, postojali legitimni razlozi za razmatranje vojne akcije. Tada je postojao mali vremenski prozor u kojem su američki napadi mogli potencijalno preokrenuti ravnotežu u korist oporbe, pružajući zamah Irancima da sami sruše svoju vladu.
Propustio trenutak
Ti se izvori sada pitaju je li Trump „propustio trenutak” te dovode u pitanje bi li vojni napadi nekoliko tjedana kasnije postigli ono što su mogli prošlog mjeseca. U to vrijeme, međutim, američka vojna sredstva bila su koncentrirana na Karibima, a ne na Bliskom istoku, što je ograničavalo opcije administracije i zabrinjavalo Izrael, koji je bio zabrinut da bi ostao izložen ako bi Iran uzvratio napadom balističkim projektilima. Otad je Trump promijenio obrazloženje za mogući napad, usmjerivši ga na iransku nespremnost da zaustavi obogaćivanje urana za svoj nuklearni program. „Mislim da će biti uspješni”, rekao je Trump u petak o predstojećim razgovorima. „Ako ne budu, bit će to vrlo loš dan za Iran.”
Za razliku od prošlog mjeseca, SAD sada ima udarnu skupinu nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln u regiji, dok je udarna skupina nosača USS Gerald Ford na putu, a eskadrile borbenih zrakoplova i tankera ubrzano se premještaju. “Ako ne postignemo dogovor, trebat će nam”, rekao je Trump u petak, odgovarajući na pitanje zašto je Ford upućen u regiju.
Ovo gomilanje daje američkoj vojsci širok raspon opcija za napad ako Trump izda takvu zapovijed. Razarači s navođenim projektilima koji plove uz nosače, primjerice, mogu nositi desetke krstarećih projektila Tomahawk dometa 1.000 milja s konvencionalnim bojevim glavama od 1.000 funti. Udarnu skupinu nosača obično prati i napadna podmornica koja također može lansirati Tomahawke. Borbeni zrakoplovi F-35 i F-15E mogu nositi niz vođenih bombi i projektila zrak–zemlja. Među potencijalnim ciljevima napada su sjedište IRGC-a i druge vojne instalacije izvan iranskih nuklearnih postrojenja, prema više izvora. Također se razmatra mogućnost zajedničkih operacija SAD-a i Izraela. One bi mogle nalikovati operaciji „Midnight Hammer” prošlog ljeta, kada je SAD napao iranska nuklearna postrojenja pred kraj 12-dnevnog izraelsko-iranskog rata, dodali su izvori.
“Teško je postići dogovor s Iranom”
Trump je tijekom vikenda rekao da SAD „ne želi nikakvo obogaćivanje”, što upućuje na to da neće pristati na sporazum koji Iranu dopušta čak ni nisku razinu obogaćivanja urana. S obzirom na iransko stajalište da je obogaćivanje njihovo pravo, izvori smatraju da možda nema mnogo prostora za pregovore.
Ipak, ističu da se tvrdokorni početni stavovi u pregovorima uvijek mogu promijeniti. Iranska vlada također bi mogla pokušati izbjeći američki napad ekonomskim poticajima. Tijekom više krugova američko-iranskih pregovora prošle godine raspravljalo se o mogućim poslovnim dogovorima koji bi bili povezani s nuklearnim sporazumom, uključujući davanje SAD-u povlaštenog pristupa razvoju iranskih naftnih, plinskih i nalazišta rijetkih zemnih metala, rekao je jedan izvor. Očekuje se da će se ta tema ponovno otvoriti.
Čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor, Rafael Grossi, sastao se s Araghchijem u Ženevi u ponedjeljak na, kako su obojica rekli, „detaljnim tehničkim razgovorima”, dok se pripreme za ključne pregovore intenziviraju. U javnim izjavama Rubio tvrdi da Trump preferira diplomatsko rješenje, ali je također više puta naglasio da će takav dogovor biti težak. „Iranom na kraju upravljaju i njegove odluke donose šijitski klerici, radikalni šijitski klerici. Ti ljudi donose političke odluke na temelju čiste teologije. Tako donose svoje odluke. Zato je teško postići dogovor s Iranom”, izjavio je Rubio na konferenciji za novinare u Budimpešti.
Upitan u nedjelju hoće li administracija obavijestiti Kongres ako odluči napasti Iran ili pokušati ukloniti iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija, Rubio se nije želio obvezati. “Postupit ćemo u skladu sa zakonom, ovisno o okolnostima. No zasad govorimo o pregovorima. Ako se to promijeni, svima će biti očito. I, naravno, učinit ćemo sve što zakon od nas zahtijeva”, rekao je na konferenciji za novinare u Slovačkoj.
Svi su protiv napada
Regionalni saveznici, uključujući arapske države Perzijskog zaljeva, duboko su zabrinuti da bi američka vojna akcija mogla destabilizirati regiju. Prema izvorima upoznatima s razgovorima, lobirali su za odgodu vojne akcije kako bi se diplomaciji dalo više vremena. “Svi su protiv napada”, rekao je jedan diplomat iz regije, dodajući da je Izrael jedini regionalni akter koji potiče SAD na napad.
Iran je, u međuvremenu, održao dodatne vojne vježbe manje od 24 sata prije razgovora u Ženevi. U ponedjeljak je iranska državna televizija izvijestila da je IRGC izveo „hrabru obranu” triju iranskih otoka koji su predmet dugogodišnjeg graničnog spora između Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prema izvješću, dronovi IRGC-a raspoređeni su na najjužnijoj točki Irana, spremni suprotstaviti se svakom agresoru.
Načelnik stožera iranskih oružanih snaga, general bojnik Abdolrahim Mousavi, u nedjelju je upozorio da bi „Trump trebao znati da bi ušao u sukob koji donosi teške lekcije, čiji bi ishod osigurao da više ne prijeti diljem svijeta”, prenijela je državna Press TV.
