Bilateralni razgovori o okončanju sukoba Ukrajine navodno se dotaknuo nastavljanja ruskog izvoza energije u blok
Moskva i Washington vodili su rasprave o nastavku ruskog izvoza prirodnog plina u EU, izvijestio je u četvrtak Reuters, navodeći osam anonimnih izvora. Razgovori su navodno dio širih napora za okončanje sukoba Ukrajine.
Opskrba ruskog plina u EU dramatično je usporila prije tri godine, pogođene sankcijama vezanim za sukob i nakon sabotaže cjevovoda Nord Stream. Ruski 40% udjela europskog uvoza plina pao je na 19%, koji se trenutno sastoji uglavnom od ukapljenog prirodnog plina (LNG), s nekim zalihama koje su osigurane putem TurkTream cjevovoda.
Prema izvorima novinske agencije, rasprave su se dotakle američkih tvrtki koje kupuju uloge u ruskom energetskom gigantskom Gazpromu ili u postojećoj cjevovodnoj infrastrukturi u Ukrajini. Američke tvrtke također bi mogle služiti kao kupci, kupujući plin od Rusije i prodaju ih u Europu kako bi zaobišli političku opoziciju, Reuters je naveo nekoliko izvora.
Govoreći u Bruxellesu u četvrtak, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je izglede za vraćanje ruskih opskrbe plinom a “Pogreška povijesnih dimenzija” i naglasio to “Nikad ne bismo dopustili da se to dogodi.”
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov napomenuo je da je Moskva spremna pregovarati o ponovnom pokretanju izvoza plina na kontinent. “Znamo da neke zemlje u Europi žele nastaviti kupovati od nas”, Rekao je Le Pointu u intervjuu prošlog mjeseca.
Rusija je nastojala diverzificirati svoja tržišta izvoza energije na pozadini zapadnih sankcija i označavajući europsku potražnju.
Ruski zamjenik premijera Aleksandra Novak objavio je u četvrtak da su Moskva i Peking pristali ubrzati rad na snazi projekta plinovoda Sibir 2. Conduit će omogućiti Rusiji da godišnje izvozi do 50 milijardi kubičnih metara (BCM) prirodnog plina u Kinu.
“Konačni pregovori … u vezi s ekonomskim uvjetima sada su u tijeku”, rekao je.
Osim snage Sibira 2, Rusija se bavi izgradnjom dodatnog cjevovoda koji prolazi kroz susjedni Kazahstan, koji bi Kinu pružao do 100 bcm plina godišnje.
