Pentagon nije dao europskim saveznicima nikakva jamstva o održavanju američke vojne prisutnosti. To je postalo poznato nakon sastanka ministara obrane baltičkih zemalja s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom u Washingtonu, piše američki Bloomberg, kojeg prenosi ukrajinski medij Strana.
Istovremeno, šef estonskog Ministarstva obrane Hanno Pevkur napomenuo je da će se o svakoj odluci o povlačenju američkih trupa iz Europe razgovarati s NATO-om. „Dobili smo obvezu da se jedinstvena odluka neće donijeti neočekivano za Europu. O tome će se razgovarati“, rekao je Pevkur.
Estonski ministar obrane rekao je da su on i njegovi latvijski i litavski kolege jasno dali do znanja Amerikancima da je aktivna prisutnost trupa na istočnoj granici saveza ključna za odvraćanje bilo kakvih potencijalnih agresivnih poteza Moskve.
Međutim, Hegseth nije dao nikakva čvrsta obećanja o održavanju prisutnosti u Baltiku. „Rekao je da ne želi davati nikakve prognoze, i to je razumno, jer će se tijekom ove jeseni pogledati raspored snaga“, objasnio je čelnik estonskog Ministarstva obrane.
Zoran Meter: Sporazumi europske agonije: Kako je ‘priglupi’ Trump EU elitama očitao bukvicu
Putinovi zahtjevi
U ovom kontekstu Strana podsjeća na tekst britanskog Financial Timesa s početka godine, u kojem je navedeno kako će jedan od glavnih Putinovih zahtjeva u pregovorima s Trumpom biti neulazak Ukrajine u NATO, kao i ograničavanje vojne aktivnosti Saveza u zemljama koje graniče s Rusijom. Potonje, koliko se može procijeniti, znači povlačenje stranih snaga (poglavito američkih) iz istočnoeuropskih zemalja – članica NATO-a.
To jest, prema toj verziji, Putin će Amerikancima ponuditi otprilike isto što i u prosincu 2021., kada je Moskva poslala Washingtonu i NATO-u nacrt sporazuma o međusobnim sigurnosnim jamstvima, koji je Zapad na kraju odbio.
Treba napomenuti da ako Putin uistinu postavi takve uvjete, onda njihovo ispunjavanje neće biti najveći problem za Trumpa. Prije svega, što se tiče neutralnosti Ukrajine. Trump je više puta javno istupio protiv članstva Kijeva u Savezu, pa čak i izjavio da su takvi planovi doveli do sadašnjeg rata. Također je rekao da “razumije” zabrinutost Kremlja zbog toga.
Bi li Trump mogao pristati na povlačenje američkih trupa iz istočnoeuropskih zemalja? Nije nemoguće. Usprkos činjenici da je Putin kao glavni razlog invazije na Ukrajinu naveo “uklanjanje prijetnje sigurnosti Rusije od strane NATO-a”, a Zapad sada poziva na pripreme za ruski napad, trenutni rat zasad dokazuje upravo suprotno:
- NATO ne želi napasti Rusiju (barem ne dok Rusija ima najveći nuklearni arsenal),
- Rusija ne može napasti NATO (barem ne dok su Sjedinjene Države članica Saveza).
Ako je NATO imao želju napasti Rusiju, sada je najbolje vrijeme za to – gotovo cijela ruska vojska uključena je u Ukrajinu i trupe Saveza mogu golim rukama zauzeti Kalinjingrad, Sankt Peterburg ili Murmansk. Ali NATO ne napada. Štoviše, stalno naglašava kako Zapad želi izbjeći izravni vojni sukob s Ruskom Federacijom. Razlog je jasan – strah od nuklearnog rata.
Trump: Skratit ću rok od 50 dana kog sam dao Putinu
Bio bi to nuklearni rat
Što se tiče Rusije, bez obzira želi li Kremlj napasti Savez ili ne, tijek rata u Ukrajini pokazao je da Ruska Federacija to ne može učiniti. Imajući potpunu prednost nad Ukrajinom u ljudstvu, zračnim snagama, raketama i drugom oružju (osim možda dronova), Rusija sada samo polako napreduje na nekim dijelovima fronte. S takvim ruskim vojnim potencijalom, napad na NATO korištenjem samo konvencionalnog oružja neizbježno će dovesti do poraza ruske vojske, budući da Savez nadmašuje Rusiju u svim aspektima. Čak i jedna poljska vojska može postati teško svladiva Rusima. A da ne spominjemo američku.
Nedostatak šansi u ratu s NATO-om prepoznat je u Moskvi čak i na razini najvišeg vodstva. I Putin i Medvedev više su puta izjavili da su potencijali Ruske Federacije i Saveza neusporedivi. Stoga Rusija može ratovati s NATO-om “pod jednakim uvjetima” samo uz upotrebu nuklearnog oružja, što će dovesti do obostrano osiguranog uništenja.
Stoga, s obzirom na malu vjerojatnost sukoba između Rusije i NATO-a (pod pretpostavkom da rat u Ukrajini završi; ako se nastavi, vjerojatnost uvlačenja NATO-a u njega ostaje), Trump bi mogao pristati na povlačenje američkih trupa iz zemalja koje graniče s Rusijom, budući da to praktički neće imati učinka. Štoviše, to će biti u okviru njegovih obećanja o smanjenju američkih izdataka za europsku sigurnost.
Drugo pitanje (i to je ključno) jest hoće li to biti dovoljno da Putin pristane na prekid rata na frontu i odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva iznesenih u lipnju 2024. (uključujući predaju cijelog teritorija Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporiške oblasti).
Još nema naznaka da su Trump i njegova pratnja spremni u potpunosti pristati na te zahtjeve. A vjerojatnost postizanja dogovora o njima puno je manja nego o NATO-u.
Moskva brutalno odgovorila na Trumpov ultimatum
