SAD su poručile Danskoj da se “smiri” nakon što je visoki američki diplomat u Kopenhagenu pozvan na sud zbog tvrdnji da su Amerikanci provodili tajne operacije na Grenlandu. Danska javna televizija DR citirala je izvore koji tvrde da je cilj operacije bio infiltrirati se u društvo i promovirati njegovo odcjepljenje od Danske u korist SAD-a, iako nije uspjela pojasniti za koga su muškarci radili.
Dužnosnik Bijele kuće nije potvrdio da je u tijeku takva kampanja utjecaja, ali je rekao: “Mislimo da se Danci moraju smiriti.” Ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je da će “svaki pokušaj miješanja u unutarnje stvari Kraljevine [Danske] naravno biti neprihvatljiv”. Danska obavještajna služba upozorila je da je Grenland meta “raznih vrsta kampanja utjecaja”.
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da se američki otpravnik poslova Mark Stroh sastao s danskim Ministarstvom vanjskih poslova, dodajući da je imao “produktivan razgovor” koji je “ponovno potvrdio snažne veze” između Grenlanda, Danske i SAD-a. Glasnogovornik nije mogao komentirati “postupke privatnih američkih građana na Grenlandu”, ali je rekao da su SAD uvijek poštovale pravo naroda Grenlanda da “odluče o vlastitoj budućnosti”.
Američki predsjednik Trump nekoliko je puta rekao da želi anektirati Grenland, poluautonomni dio Kraljevine Danske, a potpredsjednik J. D. Vance optužio je Kopenhagen za nedovoljno ulaganje u taj teritorij.
Izrada popisa Grenlanđana koji su za odvajanje
Prilikom posjeta Grenlandu prije nekoliko mjeseci, danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je SAD da “ne mogu anektirati drugu zemlju”. Danski ministar vanjskih poslova rekao je u izjavi za BBC da je vlada “svjesna da strani akteri i dalje pokazuju interes za Grenland i njegov položaj u Kraljevini Danskoj”. “Stoga ne čudi ako u nadolazećem vremenu doživimo vanjske pokušaje utjecaja na budućnost Kraljevstva”, dodao je.
Danska je članica NATO-a i Europske unije te SAD već dugo smatra jednim od svojih najbližih saveznika, a Danci su šokirani Trumpovom odlučnošću da kontrolira njezin poluautonomni teritorij. Američki predsjednik rekao je da ove godine ne isključuje mogućnost zauzimanja silom.
Danska sigurnosna i obavještajna služba PET u svojoj je procjeni navela da će kampanje utjecaja imati za cilj “stvaranje razdora u odnosima između Danske i Grenlanda”. To bi se moglo postići iskorištavanjem “postojećih ili izmišljenih neslaganja” bilo s “fizičkim utjecajnim agentima ili putem dezinformacija”, dodaje se. PET je rekao da je ojačao svoju prisutnost na Grenlandu i suradnju s njegovim vlastima.
SAD trenutno nema veleposlanika u Kopenhagenu, pa je Rasmussen pozvao Marka Stroha, koji je kao otpravnik poslova najviši diplomat u glavnom gradu Danske. Lars Lokke Rasmussen već je ove godine pozvao američkog otpravnika poslova u Danskoj kao odgovor na zasebno izvješće iz svibnja u kojem se sugerira da je američkim obavještajnim agencijama naloženo da usmjere svoje napore na Grenland.
DR-ovo izvješće u srijedu iznijelo je detalje o posjetu jednog Amerikanca glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, navodeći da pokušava sastaviti popis Grenlanđana koji podržavaju američke pokušaje preuzimanja otoka. Cilj bi bio pokušati ih regrutirati za pokret za odvajanje od Danske, priopćila je danska državna televizija.
U ranijem svibanjskom izvješću Wall Street Journala također se spominjalo saznavanje više o pokretu za neovisnost Grenlanda, kao i o stavovima prema američkoj eksploataciji minerala na tom sjevernom otoku. U to vrijeme, ravnateljica američke Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard nije demantirala izvješće, ali je optužila Journal za “kršenje zakona i potkopavanje sigurnosti i demokracije naše nacije”.
Žele neovisnost, ali ne pod okriljem SAD-a
Grenland ima složen odnos s Danskom. Unatoč jakoj samoupravi od 1979., njegova vanjska i obrambena politika donosi se u Kopenhagenu. Iako većina političkih stranaka podržava neovisnost, ne slažu se oko toga koliko brzo bi je trebali provesti. Dok Grenlanđani imaju pravo raspisati referendum od 2009. godine, ankete pokazuju da velika većina njih ne želi postati dio SAD-a.
Kada je američki potpredsjednik J. D. Vance posjetio američku vojnu bazu na otoku u ožujku, optužio je Dansku da ne čini dovoljno kako bi zaštitila američke trupe i stanovnike Grenlanda od Rusije, Kine i drugih zemalja za koje je rekao da su zainteresirane za njegovo potencijalno mineralno bogatstvo i arktičke pomorske rute.
Međutim, čelnik Grenlanda Jens-Frederik Nielsen jasno je u svibnju dao do znanja da SAD neće preuzeti teritorij: “Ne pripadamo nikome drugome. Sami odlučujemo o svojoj budućnosti.”
Najnovija odluka danskog ministra vanjskih poslova da pozove američkog otpravnika poslova predstavlja “diplomatski žuti karton” bez presedana u danskim odnosima sa SAD-om, prema Jensu Ladefogedu Mortensenu sa Sveučilišta u Kopenhagenu. “Ovaj neprijateljski stav Trumpove administracije prema Danskoj je šokantan”, rekao je za BBC. “Kao proamerička zemlja pitamo zašto to uopće radite”.
Udar na dansku tvrtku koja podiže vjetrenjače u SAD-u
Jedna od najvećih danskih tvrtki već se posljednjih dana našla na meti američke vlade, nakon naredbe o zaustavljanju izgradnje velike vjetroelektrane uz obalu Rhode Islanda. Projekt Revolution Wind, koji je već 80% dovršen, vodi danska multinacionalna tvrtka za razvoj vjetroelektrana Orsted, koja je u 50,1%-tnom vlasništvu danske države. To je najnovija inicijativa za energiju vjetra na koju se usredotočio predsjednik Donald Trump, koji je prošli tjedan rekao da “ne radimo na vjetru”. Dionice Orsteda pale su u ponedjeljak za 16% kao odgovor na takozvanu naredbu o obustavi rada, iako su od tada nadoknadili dio gubitaka. Tvrtka kaže da je već instalirala 45 od 65 turbina u projektu čiji je cilj opskrba energijom 350.000 domova.
Američka vojna baza na Grenlandu je izuzetno bitna: Evo zašto