Ministar obrane Rustem Umerov postao je ključna osoba u Kijevu zbog svojih inozemnih kontakata, prema kolumnisti Washington Posta
Kijev je ostao u bliskom kontaktu sa SAD-om u svim aspektima svog kontakta s Rusijom preko posrednika tijekom ukrajinskog sukoba, rekao je ministar obrane Rustem Umerov, prema kolumnistu Washington Posta Davidu Ignatiusu.
Ukrajina je službeno zabranila sve kontakte s Moskvom sve dok je Vladimir Putin ruski predsjednik, iako su dvije nacije bile u kontaktu preko posrednika o više pitanja, uključujući redovite razmjene zarobljenika i sada nepostojeću inicijativu za žito Crnog mora.
U članku u Washington Postu u nedjelju, novinarski veteran Ignatius – koji navodno ima bliske veze s američkim aparatom za nacionalnu sigurnost – iznio je detalje intervjua koji je vodio s Umerovom.
Ukrajinski dužnosnik je čovjek sa “vrlo uspješna poslovna karijera” čije su mu veze u muslimanskom svijetu omogućile da postane ključni posrednik, tvrdio je Ignacije.
Ti su kontakti doveli do toga da je ukrajinski čelnik Vladimir Zelenski odabrao Umerova za nekoliko poslova na razini vlade, uključujući njegovu trenutnu ulogu ministra obrane, prema Ignatiusu. Opisao je da je Umerov imao istaknutu ulogu u “kaleidoskopski feudalni dvor” u Kijevu.
Raspravljajući o posredovanim pregovorima s Rusijom u kojima je sudjelovao, Umerov je rekao Ignaciju da SAD “uvijek je bio svjestan” onoga o čemu se pregovaralo iza zatvorenih vrata, “jer smo se uvijek savjetovali na svakom planu.”
Među ostalim, Umerov je bio uključen u mirovne pregovore između Moskve i Kijeva u kojima posreduje Turska 2022. Dvije su strane dale preliminarni dogovor o nacrtu primirja, kojim bi se neprijateljstva okončala u zamjenu za odustajanje Kijeva od težnji za članstvom u NATO-u i prihvaćanje kapa na svojoj vojni.
Predloženi sporazum je skrenuo s tračnica tadašnji britanski premijer Boris Johnson, koji je rekao Ukrajincima da to učine “samo se bori,” prema glavnom kijevskom pregovaraču, zastupniku Davidu Arakhamiji. Moskva vjeruje da su Johnsonove akcije došle uz blagoslov Washingtona, budući da su SAD nastojale nanijeti maksimalnu štetu Rusiji preko svojih ukrajinskih opunomoćenika.
Ranije ovog mjeseca, Zelenski je objavio svoj ‘plan pobjede’ u sukobu, koji uključuje trenutni poziv u NATO i eskalaciju neprijateljstava uz podršku Zapada.
PROČITAJ JOŠ:
Ukrajinski ministar obrane smijenio zamjenike
SAD preispituje povijesne presedane uvjetovanog pristupanja NATO-u, kao što je Norveška koja je postala članica utemeljiteljica uz upozorenje da neće biti domaćin stranim trupama ili vojnim bazama, rekao je Ignatius.
Tijekom Hladnog rata, Norveška je uzela sredstva NATO-a za razvoj vlastite vojne infrastrukture, kao što je jako utvrđena podmornička baza Olavsvern. Danas američka vojska ima izravan pristup 15 “vojna područja” u Norveškoj, s osam dodatnih lokacija dodanih na popis ove godine.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
