U utrci za tehnološku nadmoć, Sjedinjene Američke Države podižu sigurnosnu ljestvicu na novu razinu. Nakon što su napredni AI čipovi postali ključni resurs u globalnoj borbi za umjetnu inteligenciju, američki zakonodavci predlažu inovativne mjere kako bi spriječili njihovo ilegalno preusmjeravanje prema suparnicima poput Kine. Najnoviji prijedlog dolazi iz pera republikanskog senatora iz Arkansasa, Toma Cottona, koji želi uvesti “lokacijske brave” na svaki izvezeni AI čip, gotovo kao da svaki komad tehnologije dobiva vlastiti GPS.
Ova inicijativa ne samo da odražava rastuću zabrinutost zbog tehnološke sigurnosti, već i otvara zanimljiva pitanja o budućnosti globalne trgovine i digitalnog nadzora.
Što se točno predlaže?
Dakle, senator T. Cotton prošlog tjedna predložio je zakon pod nazivom “Chip Security Act” kojim bi se uveo mehanizam za provjeru lokacije (location verification) na AI čipovima koji podliježu američkoj izvoznoj kontroli. Tvrtke koje izvoze takve čipove morale bi prijaviti američkom Uredu za industriju i sigurnost (BIS) svaki slučaj preusmjeravanja proizvoda s predviđene destinacije ili pokušaj neovlaštenog mijenjanja/tamperinga. Zakon predviđa i da Ministarstvo trgovine i Ministarstvo obrane prouče mogućnosti i učinkovitost ovakvih sigurnosnih mehanizama.
Prijedlog je stigao neposredno nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa najavila ukidanje i izmjenu pravila iz Bidenove ere koja su dodatno ograničavala izvoz naprednih AI čipova, posebno prema Kini. Bidenovo pravilo, poznato kao “AI Diffusion Rule”, trebalo je stupiti na snagu 15. svibnja 2025. i uvodilo je složen sustav s tri razine ograničenja prema državama, s ciljem da se najnapredniji čipovi zadrže unutar SAD-a i uskog kruga saveznika, dok bi se Kini i drugim protivnicima pristup gotovo potpuno zabranio.
Trumpova administracija smatra da je to pravilo previše birokratsko i teško provedivo te najavljuje zamjenu jednostavnijim pravilima i bilateralnim dogovorima s pojedinim državama. Industrija, uključujući tvrtke poput Nvidije i AMD-a, bila je kritična prema složenosti i mogućim negativnim posljedicama na američku konkurentnost.
Glavni motiv za donošenje “Chip Security Acta” su izvješća o ilegalnom izvozu i krijumčarenju naprednih AI čipova, osobito Nvidijinih, u Kinu, čime se krše američke izvozne kontrole i potencijalno jačaju vojne sposobnosti protivnika. Zbog toga je osiguravanje digitalnog nadzora (digital chain of custody) i mogućnost praćenja stvarne lokacije čipova postavljeno kao prioritet za američku nacionalnu sigurnost.
Većina proizvođača podržava jače mjere zaštite kako bi se zaštitilo intelektualno vlasništvo i nacionalna sigurnost, ali izražavaju zabrinutost zbog troškova i kompleksnosti implementacije sustava za praćenje kroz široku paletu proizvoda. Zakon predviđa suradnju javnog i privatnog sektora kako bi se razvile učinkovite i isplative tehnologije za praćenje.
“Chip Security Act” predstavlja odgovor na rastuće izazove u kontroli izvoza naprednih AI čipova i pokušaj da se tehnološka prednost SAD-a zaštiti kroz kombinaciju tehnoloških i regulatornih mjera. Zakon je dio šireg trenda zaoštravanja američke politike prema Kini i drugim protivnicima u području umjetne inteligencije i poluvodiča, uz istodobne promjene u pristupu izvoznim pravilima pod novom administracijom.
