Retorika koja uključuje postavljanje nuklearnih bojevih glava je zabrinjavajuća, rekao je State Department, komentirajući odgovor Moskve na raketne planove Berlina i Washingtona.
Ranije ovog mjeseca objavile su SAD i Njemačka “epizodne implementacije” dalekometnih sposobnosti u Europi. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergey Ryabkov rekao je da će Moskva zadržati sve opcije na stolu ako se to dogodi.
“Svaka vrsta retorike o korištenju ili postavljanju nuklearnih bojevih glava je naravno zabrinjavajuća i nešto na što ćemo obratiti veliku pozornost”, Zamjenik glasnogovornika State Departmenta Vedant Patel rekao je novinarima tijekom redovnog brifinga za novinare u četvrtak.
“To je nešto što smo vidjeli da Rusi rade i govore, lupite se malo u prsa,” Patel je dodao, odbivši daljnja nagađanja.
Ranije tog dana Rjabkov je rekao da Moskva neće nametati ništa “unutarnja ograničenja” o svom odgovoru na američko raspoređivanje i traženje projektila “najširi mogući” niz opcija, uključujući opremanje svojih raketnih sustava nuklearnim bojevim glavama.
Rjabkov je optužio Zapad za korištenje “izmišljeni izgovori” i lažne optužbe za ruske prijetnje kako bi se nastavila strategija eskalacije. Iako je za žaljenje, to neće spriječiti Rusiju da osigura vlastitu nacionalnu sigurnost, dodao je.
Prema zajedničkom američko-njemačkom priopćenju za javnost od 10. srpnja, SAD “započet će s epizodnim raspoređivanjem sposobnosti pucanja dugog dometa svoje Radne grupe za više domena u Njemačkoj 2026. godine.”
Među oružjem koje bi moglo završiti raspoređeno u Njemačkoj su protuzračne rakete SM-6, krstareće rakete Tomahawk za napad na zemlju i hipersonično oružje koje je još u razvoju.
Postavljanje takvih sustava u Europi bilo je zabranjeno prema Ugovoru o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987., ali su se SAD jednostrano povukle iz njega 2019. godine.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius opisao je raketni plan kao sredstvo odvraćanja “Ruska prijetnja Iskanderom (raketama) u Kalinjingradu” i inzistirao je da to ne znači eskalaciju.
Iskander je raketni sustav kratkog dometa u službi od 2006. Moskva je 2016. u kalinjingradskoj enklavi stacionirala nekoliko baterija sposobnih za nuklearno oružje, odgovarajući na jačanje NATO snaga u regiji. Ojačani su u kolovozu 2022. hipersoničnim projektilima zrak-zemlja Kinzhal, dok su Finska i Švedska tražile članstvo u bloku predvođenom SAD-om.