Hrvatska može zajamčiti energetsku sigurnost svojim susjedima i u poziciji je da bude ozbiljno regionalno čvorište zahvaljujući svom LNG terminalu na otoku Krku, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković.
“Hrvatska je u poziciji da bude ozbiljno regionalno čvorište i zahvaljujući svom LNG terminalu, te ogromne investicije u nove, proširene plinovode, koji će biti prilagođeni za transport vodika, korištenje Jadranskog naftovoda, kao i povezanost s našim susjedima, daju ogromnu priliku Hrvatskoj u kontekstu energetske povezanosti da igra bitno značajniju ulogu”, rekao je Plenković po dolasku na 4. sastanak na vrhu Europske političke zajednice (EPZ).
U fokusu samita EPZ-a rat u Ukrajini, migracije i energetika
Glavne teme ovoga samita, čiji je domaćin novi britanski premijer Keir Starmer, jesu sigurnost u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, borba protiv nezakonitih migracija, upletanje stranih sila u demokratske procese i energetska sigurnost.
“To su vrlo pažljivo odabrane teme koje su vrlo važne za sve nas”, rekao je Plenković.
‘Velika Britanija želi ojačati odnose s EU’
Ocijenio je i da je samit prigoda za novog britanskog premijera Keira Starmera da se približi partnerima u Europskoj uniji.
“Postoji očito nova volja u Londonu da se malo dinamiziraju i restrukturiraju odnosi s Europskom unijom”, rekao je.
‘LNG važan za Hrvatsku i njene susjede’
Naglasio je da je Hrvatska izgradnjom LNG terminala okončala četiri desetljeća rasprave o energetskom sektoru, osigurala energetsku neovisnost, a kada se dovrše investicije u proširenje kapaciteta i nove plinovode od 2026., osigurat će energetsku neovisnost i svojih susjeda.
Govoreći o migracijama, Plenković je rekao da nema nijedne druge teme koja je potpuno promijenila ravnotežu na političkom spektru u mnogim državama u posljednjih sedam, osam godina, kao što je to kriza zbog ilegalnih dolazaka u Europu.
“Sada imamo prigodu razgovarati kako pojačati borbu protiv krijumčara i ilegalnih migracija te zaustaviti taj priljev koji destabilizira Europu”, rekao je Plenković.
Plenarne sjednice i okrugli stolovi
Samit započinje plenarnom sjednicom, nakon čega će uslijediti rasprave organizirane na tri okrugla stola na tri teme – o migracijama, energiji i povezivosti, te o obrani i osiguravanju demokracije. Na kraju je predviđena završna plenarna sjednica.
Plenković će sudjelovati na okruglom stolu o energetskoj povezivosti.
Na samitu EPZ-a prvi put sudjeluju predstavnici NATO-a, OESS-a i Vijeća Europe.
Sudionike samita na kraju će primiti britanski kralj Karlo III.
Macronova inicijativa nastala nakon ruske invazije na Ukrajinu
EPZ je nastao nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. kao oblik suradnje država članica EU i ostalih europskih zemalja, svih osim Rusije i Bjelorusije te Vatikana. Inicijativu je pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Riječ je o forumu koji okuplja 47 europskih zemalja radi koordinacije odgovora na zajednička pitanja i izazove. EPZ nema svoje tajništvo, ni stalno osoblje, niti financijska sredstva. Na samitima se ne usvaja zajednička izjava, a najvećom vrijednošću tih samita smatraju se nebrojene mogućnosti za bilateralne sastanke.
Samit u rodnoj kući Winstona Churchilla
Samit se održava u palači Blenheim, monumentalnom ljetnikovcu u blizini Oxforda izgrađenom u prvoj polovici 18. stoljeća, u kojem se rodio legendarni ratni britanski premijer Winston Chuchill i koji se od 1987. nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
SAMIT EUROPSKE POLITIČKE ZAJEDNICE Novi britanski premijer obnavlja odnose s Europom
Mjesto održavanja samita nije odabrano slučajno. Britanska vlada ističe da je to rodno mjesto Winstona Churchilla, koji se u Drugom svjetskom ratu “suprotstavio agresiji na europskom tlu i bio inspiracija za uspostavu Vijeća Europe”.
