VEČERAS, U 21 SAT, ISPRED KATEDRALE SV. PETRA
Sjaj nam sunce domovini slatkoj – naziv je scenske slike kojom će večeras, u 21 sat, ispred katedrale sv. Petra u Đakovu biti svečano otvoreni 58. Đakovački vezovi. I ove godine rađena je prema scenariju đakovačkog književnika Mirka Ćurića, a redatelj je Darko Milas, koji je i ove godine u dvostrukoj ulozi – i u glumačkoj roli, i to biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Iz naziva scenske slike nedvosmisleno je jasno da je posvećena književniku Luki Botiću (Split, 1830. – Đakovo, 1863.), koji je živio i radio u Đakovu, gdje mu je, na ovdašnjem gradskom groblju, i grobnica. Đakovo je tom književniku i političaru posvetilo i ulicu u središtu grada, gdje je na kući u kojoj je živio spomen-ploča.
Osam dukata
Također, na spoju gradskog korza, Ulice pape Ivana Pavla II., i Strossmayerova trga Botićev je spomenik u prirodnoj veličini, izliven u bronci, što je donacija pok. Đakovčanina Zvonka Benašića (koji je živio upravo u susjednoj, Ulici Luke Botića) svome gradu i sugrađanima. Također, u Đakovu se održava kulturna, književna manifestacija Dani Luke Botića.
– Scenska slika naslovljena je prema najpoznatijem stihu Luke Botića, a koji se nalazi na spomen-ploči na kući u kojoj je u današnjoj Botićevoj ulici živio, kao i na njegovoj grobnici u Đakovu. Stih je malo promijenjen za potrebe scenske slike, pa ne glasi “Sjaj mi sunce…”, nego “Sjaj nam sunce…”. Ta je Botićeva misao i tada i danas aktualna za sve nas. Živimo i baštinimo dio te njegove kulture. U Đakovo je Botić stigao 1852. i tu ostao do smti. Dok je dosad nekako izmicao široj pozornosti, sada je prava prigoda za to jer je 170. obljetnica prve književne nagrade iz 1854. godine koju je dobio za pripovijest u stihu “Pobratimstvo”. Uz nagradu je dobio i osam dukata. Od tada počinje neka njegova, da tako kažem, književna ozbiljna afirmacija i tim je uspjehom postao jedan od najpoznatijih hrvatskih književnika svoga vremena, i to za potrebe scenske slike stavljamo u vrijeme kada se Luka Botić već polako udomaćio u Đakovu – najavljuje radnju scenske slike njezin scenarist Mirko Ćurić.
Poznato je kako je biskup Strossmayer od Đakova želio napraviti malu Firencu, pa dovodi brojne umjetnike. Botić u Đakovu, pri Biskupiji, radi kao aktuar, i to mjesto otvara se samo za njega.
– On i njegovi prijatelji, kao što je Mirko Hrvat i drugi, obilaze Đakovštinu pa je Botić zapisao tekst o običajima u Đakovštini, ali nije sačuvan. No Botić, Hrvat i društvo posjećivali su sijela, prela, kirvaje, pa ga stavljamo u priču kao mladog momka, uspješnog književnika, biskupskog službenika. U priči su hrvatski, slavonski narodni običaji, radnja s dozom humora. Želimo predstaviti jednog živog Luku Botića i te likove koji su u književnoj povijesti, Botića kao mladog čovjeka koji u Đakovu pokušava pronaći afirmaciju, oženiti se, pa se u priči pojavljuje i njegova prva žena Pavka Broš iz Trnave, Pavkin otac, Strossmayer, Tordinac itd. No za potrebe priče ima i izmišljenih likova – kaže Ćurić o scenskoj slici.
Hommage Svobodi
U ulozi Botića pojavljuje se Vedran Dakić, a glumački postav čine i Ivan Čačić, Selena Andrić, Miroslav Čabraja, Mario Rade, Darko Milas, Tatjana Bertok-Zupković, Antonija Mrkonjić i dr. Angažirani su i mladi đakovački glumci – studenti glume Stjepan Bešlić, Lovro Klepo i Ana Ilakovac. Nastupaju i KUD-ovi Tena Đakovo i Šokadija Strizivojna, glazbeni sastavi, solisti. Redatelj je Darko Milas, za glazbu je zadužen Tomislav Radičević, za videozapise koji su u funkciji priče Mario Šulina, a za scenu Saša Vuković i Jasna Ćorić. Masku potpisuje Ružica Miler, a program vode Sandra Lončarić i Stjepan Bešlić.
– Ostajemo u svojim okvirima kada je riječ o koncepciji scenske slike – i ove godine ona je spoj glume, folklora, protokola. Ove je godine tu i hommage pok. Veri Svobodi – kaže Ćurić, dodajući kako se počeci ne zaboravljaju, što ilustrira i nedavnom zgodom: “Kada je ove godine održan veliki znanstveni skup u Slavonskom Brodu o 150 godina rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, u tim sam slikama vidio jednu sliku iz 1916. godine na kojoj Ivanu Brlić-Mažuranić vozi dr. Zvonimir Benčević kao mladi student, a kasnije će biti osnivač Vezova. To je još jedan dokaz veze Vezova s tradicijom i književnošću”. Suzana Župan
Medijsko praćenje omogućila Hrvatska poštanska banka
Osnivač hrvatskoga romantičnog epa
Luka Botić gimnaziju je završio u Splitu, a teologiju je studirao u Zadru. Bio je zagrijan za ideje narodnog preporoda. Jedno je vrijeme radio kao Strossmayerov službenik na dvoru u Đakovu, ali kako je odbio prisegnuti vjernost caru, dobio je otkaz. Nakon pada Bachova apsolutizma, 1861. postaje zastupnik u Saboru, gdje se bori za ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije. Umro je od tuberkuloze. Velik uspjeh postigla je njegova pripovijest u stihu “Pobratimstvo”, a njegovo glavno djelo, spjev “Bijedna Mara”, bilo je vrlo popularno među suvremenicima. Ostala su mu značajnija djela spjev “Petar Bačić” i proza “Dilber Hasan”. Smatra se osnivačem hrvatskoga romantičnog epa.
Vrijeme će pomaziti Đakovačke vezove za njihov udarni vikend, od petka do nedjelje, od 5. do 7. srpnja, što posebno raduje jer se vezovski programi održavaju na otvorenome – ispred katedrale, odnosno na Strossmayerovu trgu, na pozornici u Strossmayerovu perivoju, na prostoru iza Male crkve itd. Vremenska prognoza kaže da će u petak biti sunčano, najviša temperatura bit će 29 stupnjeva, a u 21 sat, kada se Vezovi svečano otvaraju, 23 stupnja. Sunčano će biti i u subotu, s najvišom temperaturom od 33 stupnja, a sunčano vrijeme prognozira se i za nedjelju i njezinu svečanu povorku, kada će Đakovo grijati 34 Celzijeva stupnja. S.Ž.
U vrijeme svečane vezovske povorke u nedjelju, 7. srpnja, od 7 do 11 sati cestovni promet u Đakovu odvijat će se prema privremenoj regulaciji, izvijestio je PU osječko-baranjski. U to vrijeme dio ulica bit će zatvoren za promet ili dijelom ograničen za kretanje – od Nazorove, Katančićeve, Marulićeve, Ivakićeve, Frankopanske, Jelačićeve, Tuđmanova trga, dijela Vijenca, Radićeve, korza, Strossmayerova trga, Preradovićeve, Pavićeve pa do Ulice F. Kosine. Trasa kretanja povorke je Nazorova od križanja s Mažuranićevom, Jelačićeva, Trg dr. Franje Tuđmana, korzo, Strossmayerov trg i Strossmayerov perivoj. S.Ž.
