Otpad je već godinama goruća tema, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. O problemima otpada, mogućnostima i rješenjima govorit će se na 2. konferenciji OTPAD 360° koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova u RH i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na konferenciji će ove godine sudjelovati Bojan Jurdana, direktor Komunalnog društva Čistoća grada Rijeke koji je, ususret konferenciji, istaknuo s kojim se izazovima suočavaju, što se može popraviti i kakvi su im planovi.
Koji su glavni operativni problemi s kojima se suočavate?
Komunalno društvo Čistoća Rijeka pruža javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada na području devet jedinica lokalne samouprave, opslužuje 90.000 domaćinstava i 6.000 poslovnih korisnika, te zapošljava 460 ljudi. Od 2015. godine kada je na cijelom području na kojem djelujemo uvedeno odvojeno prikupljanje otpada, posljednje četiri godine išli smo korak dalje i intenzivno radimo na uspostavi individualiziranog sustava prikupljanja otpada. Sustav je u cijelosti implementiran na području gradova Kastva, Bakra i Kraljevice, te općina Viškovo, Klana, Čavle, Jelenje i Kostrena. Na području grada Rijeke, koje je kao visoko urbanizirano najizazovnije, do danas je sustav uspostavljen na području 11 mjesnih odbora od 34, s planom potpunog obuhvata do kraja 2026. godine. Ovaj proces prate značajni uspjesi, ali naravno i operativni problemi. Vrijedno je istaknuti da smo implementacijom ovog sustava na području općine Jelenje postigli stopu odvajanja od 60,12 posto, na području općine Klana od 58,83 posto, općine Kostrena od 52,02 posto, dakle više od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Na cijelom području djelovanja uključujući i grad Rijeku stopa odvojeno prikupljenog otpada iznosi 43,44 posto.
Dva modela
U Rijeci smo s obzirom na koncentraciju višestambenih objekata i privatnih kuća primijenili dva modela. Kod višestambenih zgrada koriste se zajednički poluukopani ili modularni nadzemni spremnici smješteni na javnim površinama kojima se pristupa putem ključa ili kartice. Kod obiteljskih kuća uspostavljen je sustav individualnih spremnika. Na ovaj način sustav je u potpunosti individualiziran, čime se precizno određuje obujam korištenja svakog korisnika. Naime, grad Rijeka odlučio se na model mjerenja koji je stimulativan za korisnike, ali ima i svoje izazove.
Niz izazova
Uz iznimno velik broj planiranih aktivnosti potrebnih za uspješnu uspostavu novog sustava, cijelo ovo razdoblje je izuzetno izazovno u svim aspektima poslovanja. Uz redovitu uslugu korisnicima istovremeno se vlastitim resursima nadograđuje sustav, saniraju se posljedice tranzicije iz starog u novi sustav te prilagođavaju svi poslovni procesi planiranim aktivnostima.
Izbjegavanje plaćanja
U operativnoj provedbi susrećemo se, a s obzirom na spomenuti sukcesivni razvoj sustava, na pojavu izbjegavanja plaćanja stvorenog miješanog komunalnog otpada tako da se odvozi u druge dijelove grada gdje još postoje otvoreni spremnici koji se onda pretrpavaju i stvara se komunalni nered. Takve pojave smo i predviđali, one se neminovno javljaju u prvim fazama uspostavljanja sustava. Još uvijek bilježimo nepravilno razvrstan otpad. Tako dolazi do kontaminacije korisne frakcije u spremnicima za prikupljanje papira, plastike i stakla pri čemu sadržaj cijelog spremnika za korisne sirovine postaje miješani komunalni otpad.
Nepropisno parkiranje
Jedan od problema s kojim se svakodnevno susrećemo su nepropisno parkirana vozila koja blokiraju pristup spremnicima koji su postavljeni na javnim površinama. Zbog toga tijekom redovnih termina odvoza nije moguće isprazniti sve planom predviđene spremnike, što izaziva potrebu za izvanrednim pražnjenjem, a dovodi i do prepunjenosti spremnika.
Odlukama gradova i općina definirana je kazna za korisnike koji ne predaju miješani komunalni otpad niti jednom u dva obračunska razdoblja (2 mjeseca), a nisu dostavili dokaze da ne koriste nekretninu.
Glomazni otpad
Problem predstavlja i nepropisno odlaganje glomaznog otpada na javnim površinama. Primjerice, tijekom 2024. godine na području grada Rijeke prikupljeno je više od 3.900 m3 nepropisno odloženog glomaznog otpada.
Iako je svijest građana o odgovornom gospodarenju otpadom značajno porasla tijekom posljednjeg desetljeća, i dalje postoji potreba za dodatnim edukacijama kako bi se postigla viša razina ekološke osviještenosti. Unatoč svim izazovima, iskustvo pokazuje da se korisnici nakon uvođenja novog sustava s vremenom prilagođavaju promjenama te da se nakon početnog razdoblja prilagodbe sustav stabilizira i funkcionira bez većih poteškoća.
Jesu li građani vašega grada zadovoljni uslugom koju pružate?
Što se tiče zadovoljstva korisnika pružanjem javne usluge, kao i u svim djelatnostima, razina zadovoljstva korisnika varira. Građani koji su obuhvaćeni individualiziranim sustavom prikupljanja otpadom izražavaju zadovoljstvo uslugom prikupljanja otpada.
Svaki korisnik na obračunskom mjestu ima osigurane spremnike za odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada, papira, kartona, plastike, metala i višeslojne ambalaže, dok su na javnim površinama postavljeni zajednički spremnici za staklo, tekstil i otpadno jestivo ulje. Također, građanima je na raspolaganju sedam fiksnih i tri mobilna reciklažna dvorišta, gdje mogu besplatno odložiti posebne kategorije otpada koje nastaju u njihovim kućanstvima. Nadalje, svaki korisnik ima pravo jednom godišnje bez naknade predati glomazni i/ili biološki razgradivi otpad na obračunskom mjestu.
Uz navedeno, poseban doprinos u cijelom sustavu pruža projekt Riperaj, prva gradska radionica za popravke gdje građani mogu besplatno popraviti manje kućanske uređaje, namještaj, odjeću i druge predmete, čime se potiče ponovna uporaba umjesto bacanja. Riperaj omogućuje i edukaciju te predstavlja mjesto za druženje i sudjelovanje na raznolikim kreativnim radionicama.
Iz svega navedenog može se zaključiti da su korisnicima osigurani svi uvjeti za ispravno postupanje s otpadom. Prema istraživanjima zadovoljstva naših korisnika, većina korisnika je zadovoljna načinom pružanja javne usluge kao i svim mogućnostima zbrinjavanja otpada na području njihovog grada/općine, pogotovo oni korisnici kod kojih je uspostavljen individualizirani sustav prikupljanja komunalnog otpada.
Dio korisnika koji izražava nezadovoljstvo uglavnom dolazi iz područja u kojima novi sustav još nije uveden. Njihove primjedbe odnose se prvenstveno na neodgovorno ponašanje pojedinaca koji dolaze s područja gdje je već implementiran novi sustav.
Primjedbi i prigovora korisnika svakako ima, no svaka situacija se dodatno provjerava i nastoji se što brže reagirati na prijavljene probleme, postupajući u skladu s propisanom procedurom.
Primjećujemo da korisnici koji izražavaju nezadovoljstvo javnom uslugom sakupljanja komunalnog otpada često nisu proučili edukativne materijale dostavljene na njihovu kućnu adresu putem pošte niti su iskoristili priliku informirati se putem medijskih kanala kroz koje smo intenzivno educirali i informirali građane o pravilnom postupanju s otpadom.
U konačnici, možemo zaključiti da je suradnja s korisnicima u cjelini uspješna i zadovoljavajuća.
Da vam (vašoj tvrtki) sada netko dodijeli 10 milijuna eura, u što biste ih uložili?
Sredstva bismo uložili u ono što bi doprinijelo efikasnosti tvrtke i zadovoljstvu korisnika. Kada bi trebao konkretizirati to bi bila oprema i digitalizacija procesa, ljudi.
Pod opremom mislim na nabavku tehnološki napredne i moderne opreme, odnosno specijalnih vozila za prikupljanje otpada koji za manipulaciju svih procesa i kompletno upravljanje podrazumijevaju samo jednog djelatnika, u odnosu na sadašnja tri člana u posadi. To bi bilo za nas značajno i sagledavajući probleme na tržištu radne snage. Kad bi se ova oprema integrirala s dodatnom digitalizacijom sustava (praćenje popunjenosti zajedničkih spremnika) uz dnevno formiranje ruta sukladno evidentiranim potrebama, to bi zasigurno značajno optimiziralo sustav. Ovo je jedan od važnijih planskih prioriteta KD Čistoća Rijeka.
Dio sredstava svakako bismo uložili u ljude – u unapređenje uvjeta rada svih zaposlenih, ali i u stipendiranje i privlačenje novih kvalificiranih kadrova.
Kao komplement već uspješno implementiranom Riperaju (gradska radionica u kojoj građani mogu samostalno besplatno popraviti neispravne sitne kućanske uređaje, razbijeni i oštećeni namještaj, odjeću i dr.) sredstva bismo uložili u otvaranje Centra ponovne uporabe jer ponovna uporaba predstavlja neizostavan dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
2. konferencija OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina
KADA?U ponedjeljak, 10. ožujka 2025. s početkom u 10 h (registracija od 9:30 h)
GDJE?U Zagrebu u dvorani Market, hotel International, Miramarska cesta 24
KAKO SUDJELOVATI? Sudjelovanje na konferenciji je besplatno za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu putem online prijavnice.
PRIJAVITE SE
PREUZMITE PROGRAM
