Premda je svakom prosječnom promatraču događanja na hrvatskoj političkoj sceni jasno da se Domovinski pokret na životu drži samo zahvaljujući tome što se još čvrsto drži za skute premijera Andreja Plenkovića i njegova HDZ-a, predsjednik te stranke Ivan Penava još se rado busa u prsa svojim navodnim utjecajem. O tome koliko je Penava utjecajan svjedoči to što se trenutačno, umjesto na dogovaranoj poziciji potpredsjednika Vlade, nalazi na čelu Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata.
Prva sjednica Penavina povjerenstva održana je prije četiri mjeseca, a što je nakon toga istražio za sada ostaje nepoznato. Nije zato nepoznanica to da je protiv Penavina stranačkog kolege, bećara Josipa Dabre nedavno podignuta optužnica, a nije nepoznanica ni to da je rejting ove stranke mjesecima daleko ispod izbornog praga. Poznato je i to da je Penava neuobičajeno tiho sa svojom stranačkom družinom prihvatio proračun za iduću 2026., čijim je usvajanjem potvrđeno povećanje sredstava namijenjenih programima nacionalnih manjina.
Za te će se programe izdvojiti oko 13 posto više nego prošle godine, čime bi financijski okvir trebao premašiti 12 milijuna eura, pri čemu se posebice očekuje rast potpore projektima Srpskog narodnog vijeća (SNV) koji izdaje tjednik Novosti. Ono što je posebno zanimljivo jest da je proračun podržao Domovinski pokret i njihov predsjednik Penava, koji je tijekom cijele kampanje za posljednje parlamentarne izbore pa i nakon što je ušao u koaliciju s HDZ-om najavljivao da će se boriti za smanjenje financiranja SNV-a i Novosti. Na toj retorici i jesu dobili značajan broj glasova.
Nastavak gradnje
Rekli pa porekli, nije to ništa novo ni u hrvatskoj politici niti u Penavinu političkom djelovanju. No, poricanje baš na ovom primjeru ponešto govori i o Penavinoj političkoj moći i utjecaju koji je barem za jednu stepenicu manji otkako se nedavno Plenkovićevoj odnosno HDZ-ovoj većini pridružila bivša SDP–ovka Boška Ban. Kada već nije imao što za reći o proračunu za manjine, tada se Penava uhvatio Vukovara, grada u kojem je njegova stranka u koaliciji s HDZ-om nedavno izgubila na lokalnim izborima. To, doduše, i nije bilo protumačeno kao HDZ-ov gubitak, već kao početak kraja Domovinskog pokreta, a samim time i njegova naprasno izabranog šefa koji se posljednjih dana opet odlučio baviti starim projektom – Ekonomskom školom u Vukovaru, poručujući sa svojih nerealnih visina kako neće dopustiti da projekt gradnje Ekonomske škole propadne, kao da će njega za dozvolu itko i pitati.
Na temu vukovarske Ekonomske škole Penava je, štoviše, organizirao konferenciju za medije na kojoj je kazao da njegova stranka nastavlja ustrajati na realizaciji tog projekta. “Vlada je prihvatila amandman za 2026. i kroz projekcije za 2027. i 2028. osigurala za izgradnju Ekonomske škole 27 milijuna eura”, rekao je Penava, dodajući da je u idućoj godini osigurano deset milijuna eura te da postoji projekt i troškovnik pa se shodno tome javna nabava može raspisati u veljači ili ožujku dok bi radovi mogli startati sredinom iduće godine. “Kroz taj projekt planiran je nastavak gradnje ove škole kao i središnje gradske sportske dvorane.
Nećemo dozvoliti, zahvaljujući sposobnosti i utjecaju te unatoč tome što je aktualna gradska vlast digla ruke od tog projekta i proglasila ga megalomanskim, da projekt propadne i na ovaj način pokazali smo da se može kad se hoće i kad se ima vizija”, izjavio je Penava, najavivši da će putem DP-ovih vijećnika u Gradskom vijeću uputiti inicijativu gradonačelniku Marijanu Pavličeku da vlasništvo nad zemljištem prebaci na Ekonomsku školu čiji je osnivač Vukovarsko-srijemska županija ili izravno na Županiju te da tako “puste ljude koji su osigurali novac da i završe započeti projekt”.
Sramotan projekt
Nije trebalo dugo da na ovu Penavinu samohvalu odgovori njegov nasljednik, vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček, koji je ostao pri onome što je govorio i u jeku kampanje za lokalne izbore, kada je sporni projekt nazivao promašenim i financijski štetnim.
“Tri milijuna eura bačeno je u onaj sramotni, megalomanski propali projekt koji izgleda onako kako izgleda. Od toga će više od milijun eura biti novac građana Vukovara. Nažalost, zbog toga smo morali uvesti brojne mjere štednje, a posljedice osjete upravo građani. Morate uštedjeti da biste platili kazne nesposobnog, bivšeg gradonačelnika glede ovog propalog megalomanskog projekta Ekonomske škole”, objasnio je i ovih dana Pavliček koji je svoje stajalište elaborirao i kroz brojke o kojima Penava ne govori.
Grad Vukovar je, naime, već platio 450.000 eura penala, a još 600.000 eura trebao bi platiti do ožujka iduće godine. Za troškove odvjetnika otišlo je skoro pola milijuna eura, a ranije su plaćene kazne od 230.000 eura. Doda li se tome još 1,6 milijuna eura nacionalnih sredstava utrošenih iz Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara, tada se dolazi do iznosa većeg od tri milijuna eura, što zapravo predstavlja tri milijuna eura troškova za projekt koji nikada nije realiziran. Sredstva iz Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara za iduću godinu povećana su dodatna tri milijuna eura pa stoga ukupno iznose 17,5 milijuna eura. No, Pavliček navodi da taj novac želi usmjeriti u sedam racionalnih i korisnijih projekata, kao što su gradnja nadzemne garaže pokraj Nacionalne memorijalne bolnice Dr. Juraj Njavro Vukovar, proširenje vanjskih bazena u Borovu Naselju, 260 parkirališnih mjesta kod Novog groblja Dubrava, školsko-sportska dvorana za postojeću Ekonomsku školu te sedam autobusa kojima bi Grad osigurao vlastiti autobusni prijevoz. U planu je i infrastruktura nove gospodarske zone Dunav.
Prva uplata
“Ako se i dalje bude inzistiralo na propalom megalomanskom projektu Ekonomske škole, sazvat ću tematsku sjednicu Gradskog vijeća i u konačnici kroz ispitivanje javnog mijenja putem anketiranja pitati vas građane”, zaključio je Pavliček priču o Penavinu projektu na koji je utrošen i europski novac a da se ništa nije napravilo, iako je još u mandatu bivšega gradonačelnika za realizaciju ovog projekta angažirana požeška tvrtka Presoflex, koja je u međuvremenu završila u stečaju, čime je u vjetar bačena i prva uplata iz Grada Vukovara izvođaču koji za Ekonomsku školu nije podigao niti jedan zid.
U vrijeme kada je Penava surađivao s Presoflexom odnosno Presoflex gradnjom, ta je tvrtka već bila suočena s financijskim problemima, pri čemu treba znati da je navedena tvrtka bila angažirana kao izvođač radova i na projektu zabavnog parka Adica vrijednom skoro četiri milijuna eura, koji je doživio probleme pa se izvođač povukao. Presoflex gradnja je radila i na projektima u Vukovaru u sklopu Projekta Slavonija.
Konkretan projekt oko kojeg se i ovih dana spore Penava i Pavliček odnosno gradnja Ekonomske škole dugo se spominje u Vukovaru, što i ne čudi kada se zna da je riječ o projektu koji je, prema Penavinim najavama, trebao biti završen u lipnju 2023., a koji je okončan kao propala investicija. “Gradnja Ekonomske škole u Vukovaru je dosad najveći kapitalni projekt. Gradska uprava na njemu radi već dugo vremena”, tvrdio je Penava govoreći o projektu u koji je uloženo 2,7 milijuna eura, a za čiji dovršetak treba još minimalno 20 milijuna eura. Uz to treba znati da Ekonomsku školu godišnje pohađa 260 učenika. Penavina nova zgrada planirana je pak za njih 480, premda je i u jeku njegovih planova bilo jasno da demografski pad smanjuje broj upisanih školaraca.
Glumi spasitelja
Da je zgrada kojim slučajem i sagrađena, pola nje bi zjapilo prazno, smatraju kritičari ovog projekta, koji se s problemima suočava od proljeća 2022. kada se Presoflex gradnja u vlasništvu požeške obitelji Galić povukla s gradilišta zbog rasta cijena materijala i urušene financijske konstrukcije. Do tada je, doduše, odrađena samo petina posla. Presoflex ubrzo upada u blokadu s dugom većim od 2,6 milijuna eura pa su zatražili i predstečaj, a Grad Vukovar s njima ulazi u sudski spor.
Iz ugovora proizlazi da je gradnja škole ukupno trebala iznositi 12,6 milijuna eura, od čega je polovinu trebala dati Europska unija, 4,7 milijuna Fond za obnovu i razvoj Vukovara, a milijun i pol eura Grad Vukovar. Na europska sredstva u ovom se trenutku može zaboraviti. Pompozno najavljivani projekt sveo se na betonske stupove i armaturu, simbolizirajući prazna obećanja bivšeg gradonačelnika Ivana Penave koji je baš taj projekt nazivao kapitalnim.
I kad da sva rasipanja nisu bila dovoljna, Penava se sada ponovno javlja glumeći spasitelja. Umjesto da se preispita odgovornost za prvi projekt koji je neslavno propao, javnost sada od bivšeg gradonačelnika dobiva novu priču o rekordnom amandmanu od 27 milijuna eura, čime bi se opet trebala započeti gradnja Ekonomske škole Vukovar koja je već jednom plaćena tvrtki obitelji Galić.
