Tehnološka ograničenja i trgovinske barijere jasno signaliziraju ulazak u eru “regionaliziranog svijeta“, upozorio je Håkan Samuelsson, glavni izvršni direktor Volvo Carsa, na nedavnom EVS38 simpoziju u Göteborgu. Švedska automobilska kompanija planira razvijati odvojene tehnološke platforme za kinesko i zapadno tržište kao odgovor na rastući protekcionizam u globalnoj trgovini. “Cilj nam je kreirati dvije inačice softvera i računalnih komponenti – jednu za Zapad, drugu za Kinu. S tom činjenicom se moramo pomiriti i prilagoditi joj se”, objasnio je Samuelsson u intervjuu za Euronews.
Balansiranje između dva giganta
Unatoč tome što Volvo ima sjedište u Göteborgu od osnutka 1927. godine, od 2010. je u većinskom vlasništvu kineske grupacije Geely Holding. Ta vlasnička struktura nameće kompaniji složenu navigaciju između zahtjeva dvaju najvećih tržišta. Kako bi izbjegao trgovinske prepreke, Volvo mora prilagođavati svoje proizvode specifičnostima pojedinih regija. Korištenje kineskih razvojnih centara moglo bi otežati izvoz u Sjedinjene Američke Države.
Američka administracija, još za Bidena, uvela je u siječnju pravilo koje zabranjuje uvoz pametnih vozila iz Kine i Rusije zbog zabrinutosti oko potencijalnog curenja podataka i ugroze nacionalne infrastrukture. Stručnjaci upozoravaju i na moguću zloupotrebu takvih vozila za špijunažu ili sabotažu elektroenergetske mreže. “Nema rizika da ćemo koristiti kineske komponente na američkom tržištu. To se jednostavno neće dogoditi”, kategoričan je Samuelsson.
Financijski izazovi i strateška preorjentacija
Volvo je u prvom kvartalu zabilježio pad profitabilnosti, što kompanija pripisuje nestabilnosti globalne ekonomije. Dodatno opterećenje predstavljaju američke carine od 25 posto na uvoz automobila i dijelova, koje povećavaju troškove i smanjuju potražnju. Kao odgovor, tvrtka je najavila akcijski plan fokusiran na poboljšanje profitabilnosti, s posebnim naglaskom na tržišta SAD-a i Kine. “Moramo bolje slušati regionalne potrebe, prilagoditi se lokalnim navikama i ukusima – možda čak razviti posebne modele isključivo za kinesko tržište”, kazao je Samuelsson.
Prodajni rezultati potvrđuju različite trendove na ključnim tržištima. U Kini je prodaja pala 12 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su električni i plug-in hibridni modeli činili tek 10 posto ukupne prodaje. Suprotno tome, u SAD-u je ostvaren rast od 8 posto, s elektrificiranima vozilima koja predstavljaju 28 posto ukupne prodaje.
Europa ostaje ključna unatoč izazovima
Europsko tržište zadržava središnju ulogu za Volvo – gotovo polovina ukupne prodaje u 2024. ostvarena je upravo u Europi. Kompanija proizvodi vozila djelomično u Belgiji i Švedskoj, a djelomično u Kini, odakle ih izvozi u Europu. Ta hibridna proizvodna strategija izlaže određene Volvove modele carinama koje je Europska unija uvela protiv kineskih proizvođača, optužujući Peking za nepoštene državne subvencije.
Samuelsson skeptično gleda na dugoročnu efikasnost carinskih mjera. “Carine neće učiniti europske proizvođače konkurentnijima. Idealno bismo trebali težiti slobodnoj trgovini i tržišnom natjecanju, ali realno – to se neće dogoditi. Idemo prema sve regionalnijemu svijetu”, prognozira.
Regulatorne presije i tehnološka neovisnost
Europska komisija nedavno je predložila da kineski proizvođači koji posluju u EU možda budu prisiljeni na joint venture aranžmane s europskim tvrtkama ili dijeljenje tehnologije putem licenciranja. Na pitanje kako bi te mjere mogle utjecati na Volvo s obzirom na vlasničke veze s Geelyjem, Samuelsson je uvjeren da kompanija neće biti pogođena jer se značajan dio razvoja i dalje odvija u Europi. “Ne vidim problem s kineskom tehnologijom u našim vozilima. Softver u našim automobilima u velikoj mjeri razvija i prilagođava sam Volvo”, zaključuje.
