Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta objavila je analizu serije potresa koji su posljednjih dana uzrokovale podrhtavanja na poluotoku Pelješcu i okolnom području.
“Karta epicentara potresa šireg Stonskog epicentralnog područja u razdoblju od 1600. do kraja 2023. godine prema Katalogu potresa Hrvatske CEC2023 magnitude M ≥ 1.5 gdje se 15. kolovoza 2024. godine dogodilo tridesetak potresa od kojih su tri bila umjerena, dva magnitide 3.3 i jedan magnitude 3.5, te ostali slabi ili vrlo slabi”, piše Seizmološka služba.
Jučer tridesetak potresa na Pelješcu – Epicentralno područje Ston-Slano
“U seizmički najaktivnije područje Hrvatske, koje se proteže južno od Zadra i Šibenika do najjužnijeg dijela Jadranske obale nalazi se i Ston – Slano epicentralno područje
Kod Stona se godine 1850. dogodio potres najvećeg intenziteta u epicentru Imax = VIII-IX EMS.
Krajem prošlog stoljeća 5. rujna 1996. kod Stona i Slanog dogodio se potres magnitude 6.0, Imax = VIII EMS, koji je posve uništio tri sela i izazvao štete u mnogim dalmatinskim gradovima. Nakon glavnog potresa uslijedilo je na tisuće naknadnih potresa.
Tijekom dana 15. kolovoza 2024. godine zabilježeno je tridesetak potresa, od kojih su tri bila umjerena: dva magnitiude M = 3.3 i najjači magnitude 3.5. Ostali su bili slabi ili vrlo slabi potresi magnituda manjih od 2.6.”, piše Seizmološka služba.
“U najjužnijem djelu Hrvatske obale dogodio se 1667. godine i najjači potres na području Hrvatske od 17. st. do danas, poznat kao Veliki dubrovački potres. Prouzročio je velike štete, uništio je ili oštetio većinu kuća od Dubrovnika do Budve. Dubrovački potres iz 1667. godine je najjači dobro dokumentirani potres u priobalnom dijelu Hrvatske”, podsjetili su iz Seizmološke službe.
D.G.
