Nakon što je svjetski poznati turistički otok u Egejskom moru posljednjih dana pogodio niz potresa, Grčka vlada jučer je proglasila izvanredno stanje na Santoriniju. Podsjetimo, u posljednja dva tjedna ovaj grčki biser pogodilo je nekoliko tisuća potresa te je s otoka evakuirano više od 10.000 stanovnika i turista.
Seizmolog Krešimir Kuk objašnjava da je situacija specifična, čak i za područje poznato po stalnoj seizmičkoj aktivnosti.
“Kolege u Grčkoj, koji tamo žive i proučavaju seizmološka kretanja, ne pamte ovakva događanja kakva se sada bilježe. Seizmičnost je na tom području stalno prisutna, ali ovako izražena aktivnost nešto je intenzivnija nego u prethodnim razdobljima,” ističe Kuk.
Opasna afrička tektonska ploča
Na pitanje može li se očekivati jači potres na Santoriniju, Kuk odgovara da je to uvijek moguće na područjima koja su u prošlosti bilježila velike potrese, bez obzira na trenutnu seizmičku aktivnost.
“Ono što se može reći, iako se u seizmologiji ne uobičava govoriti u terminima vjerojatnosti, jest da što dulje traje ova serija potresa i što ih je više, time je manja vjerojatnost da će se dogoditi snažniji potres. No, njega se nikada ne može isključiti,” pojašnjava Kuk dodajući da se mi nemam čega bojati jer ne postoji direktna seizmička povezanost između Egejskog i Jadranskog mora.
“Radi se o dalekim i izdvojenim epicentralnim područjima koja nemaju veze jedno s drugim. No, ono što ih povezuje jest činjenica da su svi ti potresi uzrokovani afričkom tektonskom pločom, koja se stalno gura i pomiče prema euroazijskoj. Kod nas se tome dodatno pridružuje i tzv. jadranska mikroploča,” objašnjava Kuk.
Evakuacija stanovništva
Grčka vlada je zbog mogućnosti jačeg potresa koji bi mogao izazvati cunami, stanovnici su evakuirani. “Tsunami se može, ali i ne mora dogoditi nakon jakog potresa. Njegov intenzitet ovisi o fizikalnim uvjetima, karakteristikama obale i drugim rubnim čimbenicima,“ dodaje Kuk.
O mogućem tsunamiju u Jadranskom moru, Kuk naglašava da mu konfiguracija obale ne pogoduje, iako ih je bilo u povijesti: “Jadransko more nije sklono tsunamijima. Oni su povijesno zabilježeni, ali s vrlo malim amplitudama. Kod nas i malo jače jugo stvori veće valove nego tsunami,“ ističe seizmolog.
Iako su posljednjih godina u Hrvatskoj zabilježeno nekoliko razornih potresa u Zagrebu i Petrinji, potresi koji su pogodili ova grada nisu ništa prema onome koji bi mogao pogoditi Dubrovnik u budućnosti. Prema procjenama seizmologa, na tom području moguć je potres jačine do 7 stupnjeva po Richteru, pa čak i nešto jači.
Ozbiljne posljedice
“U proteklih nekoliko dana na širem dubrovačkom području bilježimo pojačanu seizmičku aktivnost. Takva aktivnost nije neuobičajena za ovo područje, ali nije uvijek ovako izražena,“ dodaje Kuk. Posebno se osjetila aktivnost na području Pelješca i Stona, gdje su u protekla tri do četiri dana zabilježeni potresi koje su građani mogli osjetiti.
U slučaju da Dubrovnik opet pogodi potres kakav je zabilježen 1667. godine ili jači, Kuk kaže da bi posljedice bile ozbiljne.
“U slučaju tako snažnog potresa Dubrovnik bi, poput svih naših starih gradova, pretrpio velika oštećenja. Takvi potresi oslobađaju ogromnu energiju, a na štetu dodatno utječu karakteristike tla. Potres iste magnitude može izazvati različitu razinu trešnje i oštećenja, ovisno o lokalnim uvjetima tla na kojem se građevine nalaze,” objašnjava Kuk.
Povećana aktivnost
Poseban problem predstavljaju stare građevine koje nisu izgrađene prema suvremenim protupotresnim standardima. “Naši gradovi su stari i sigurno postoji velik broj građevina koje ne bi preživjele takav potres,” upozorava Kuk.
Grčka proglasila izvanredno stanje zbog potresa: Stručnjaci strahuju od još goreg scenarija
Na pitanje može li se nedavna seizmička aktivnost u Turskoj i Grčkoj povezati s općim porastom potresa u regiji, Kuk ističe da je situacija kompleksna.
“Ne može se reći ni da su to izolirani događaji, ni da se radi o povećanoj aktivnosti u cijeloj regiji. Kod nas se tako snažan potres ne može dogoditi. Magnitude koje su tamo zabilježene kod nas nisu moguće. Takvi razorni potresi događaju se rijetko, čak i u seizmički aktivnim područjima poput Turske, gdje su potresi u dugom vremenskom razdoblju, čak i u razmaku od sto godina, očekivani,” zaključuje Kuk.
