PARIZ / SPLIT, 1. travnja 2026. – Iz sjedišta UNESCO-a u Parizu jutros je na adresu Ministarstva kulture i medija stigao dokument koji bi mogao iz temelja promijeniti prometnu sliku Dalmacije. U sklopu novog programa „Povratak povijesnim krajolicima“, UNESCO nalaže eksperimentalno uklanjanje asfaltnog sloja na dionici Jadranske magistrale (D8) od izlaza iz Splita do ulaza u Omiš.
Prema službenom obrazloženju, moderna asfaltna podloga i popratna signalizacija „brutalno narušavaju vizualni i akustični integritet“ regije koja spaja dvije zaštićene cjeline – Dioklecijanovu palaču i omiški povijesni nukleus.
„Asfalt je anomalija u povijesnom prostoru“
Stručna komisija UNESCO-a, koja je inkognito boravila na splitskom i omiškom području tijekom prošlog ljeta, zaključila je da intenzivan promet na modernoj podlozi stvara „trajnu vibracijsku štetu“ nematerijalnoj baštini.
“Naša istraživanja pokazuju da buka asfalta izravno interferira s akustikom klapske pjesme u Omišu, dok vizualna siva traka presijeca prirodnu vezu planine Mosor i mora. Povratak na sabijeni tucanik i prirodni kamen (makadam) nije korak unatrag, već nužna restoracija autentičnog mediteranskog iskustva” stoji u dopisu koji potpisuje tajništvo za zaštitu mediteranskog bazena.
Rok od šest mjeseci ili „crna lista“
Hrvatska ima rok od šest mjeseci za početak pilot-projekta „ogoljavanja“ magistrale. Ukoliko se dionica ne vrati u stanje iz ranog 20. stoljeća, Splitu i Omišu prijeti stavljanje na Listu ugrožene svjetske baštine, što bi značilo drastičan pad prestiža i gubitak međunarodnih sredstava za obnovu spomenika.
Lokalni urbanisti su podijeljeni. Dok jedni smatraju da je ovo sulud zahtjev koji će paralizirati promet, dio struke ističe kako bi ovo mogao biti genijalan potez za „elitni turizam“.
– Turist koji dolazi u Split želi osjetiti povijest, a ne stajati u modernoj koloni. Vožnja po makadamu od 30 km/h uz miris prašine i mora pružit će onaj ‘slow-living’ osjećaj koji danas prodaje destinaciju – izjavio je anonimni izvor iz Ministarstva turizma.
Tehnička rješenja: „Bio-tucanik“ umjesto asfalta
Plan predviđa korištenje posebnog „bio-tucanika“ koji se dobiva drobljenjem lokalnog kamena, kako bi boja ceste bila identična boji okolnih stijena. Hrvatske ceste već navodno pripremaju natječaj za nabavu valjaka na parni pogon, kako bi se proces odvijao uz minimalnu emisiju modernih zagađivača.
Prometna policija još se nije očitovala o tome kako će mjeriti brzinu na cesti na kojoj će maksimalna dozvoljena brzina biti diktirana „otpornošću guma na oštro kamenje“.
Morski HR
