Poznati su podaci za šibenski turizam za tri kvarta ove godine, za prvih devet mjeseci. Ajmo najprije za rujan, za koji smo u više navrata pisali kako postaje novi kolovoz, mjesec u kojem turistička sezona ne prestaje i ne jenjava, nego se nastavlja. O tome zorno svjedoče podaci koje nam je iz prve ruke dao Dino Karađole, direktor TZ grada Šibenika. Dolazaka je u ovogodišnjem rujnu bilo četiri posto više nego lani – 33 498 u odnosu na 32 203 lani, a noćenja je bilo 138 792 u odnosu na 128 338 lani, što je osam posto više u odnosu na lanjski rujan. Deset tisuća noćenja razlike samo u jednom mjesecu nipošto nije zanemarivo!
Debelo prošli milijun
U prvih devet mjeseci ove godine u Šibeniku je bilo 258 tisuća turističkih dolazaka u odnosu na 235 tisuća lani, što je 9,54 posto, odnosno deset posto više nego lani. I broj noćenja u devet mjeseci ove godine porastao je sedam posto u odnosu na lani, debelo prešavši brojku od milijuna ostvarenih noćenja. Najviše noćenja ostvarili su Nijemci, nakon toga Poljaci, Austrijanci, Slovenci i Britanci, to nam je prvih pet inozemnih tržišta, dok ui ukupnom broju noćenja domaći sudjeluju s 27 posto.
‘Kampovi su imali povećanje noćenja od 15 posto, hoteli su imali povećanje od 12 posto, a privatni smještaj imao je pad od tri posto‘ – kazao je Karađole koji smatra da s ovim brojkama generalno možemo biti zadovoljni, jer one pokazuju da su se cijene stabilizirale, da su hoteli donijeli dodatni kvalitet, osobito Solaris koji je privukao kongresne goste i značajno produžio sezonu. – ‘Godinama smo pričali kako se moramo odmaknuti od filozofije sunca i mora, i ove brojke pokazuju da idemo prema tome. Grad Šibenik kao destinacija privlači turiste i nakon ljeta i sezone godišnjih odmora, jer ima bogatu kulturno – povijesnu baštinu, sačuvano prirodno okruženje, manifestacije i gastronomiju.‘ – ocjenjuje Karađole. Kojem i ovogodišnji rast noćenja u organiziranom hotelskom smještaju i kampovima daje za pravo kad godinama upozorava na golemu štetu koju Šibenik trpi zato što hotel ‘Krka‘ već desetljećima stoji prazan i zapušten.
O tome da ‘profesionalci‘ – odnosno hotelijeri – generalno imaju bolje rezultate u turizmu od ‘amatera‘ – odnosno apartmana i kućnog smještaja – govorio je prije neki dan Karađolin kolega Krešimir Šakić, direktor Turističke Zajednice Šibensko – kninske županije. No, unatoč tome, stvarnost je kod nas već godinama drukčija – svjedočimo ne samo rastu, nego pravoj eksploziji tzv. privatnog smještaja i apartmana, koji rastu iz godine u godinu, dok se novi hoteli gotovo i ne grade, a ne obnavljaju se ni stari od kojih je najpoznatiji slučaj onih u Primoštenu, u vlasništvu Mađara.
Gornja mrtva točka
Ako se pokazatelji iz ove godine nastave na naredne, moglo bi to značiti da svjedočimo kraju tzv. divlje gradnje i turistifikacije naše obale, koja je rasla iz godine u godinu, bez obzira na kvalitetu i gradnje i turističke ponude – sve je prolazilo, jer je potražnja stalno nadilazila ponudu. Davaj, davaj – uvijek je falilo kreveta. Pad noćenja u privatnom smještaju, apartmanima mogao bi značiti da smo dosegnuli gornju mrtvu točku – više se neće moći ni prodati ni iznajmiti svašta, čak ni u sedmom i osmom mjesecu, u samoj špici ljetne sezone, nego samo ono što nudi poštenu ‘vrijednost za novac‘ koji se traži. Zidati se više neće moć samo tako, ni novi kvadrati ni cijene. Ako je tako, dobro je!
