Poplave biblijskih razmjera pogodile su planinske krajeve Indije i Pakistana, gdje je život izgubilo više od 430 ljudi. Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene sve češće izazivaju tzv. kišne bombe, nagle i intenzivne pljuskove koji u kratkom vremenu donesu goleme količine oborina.
Takve pojave posebno su pogubne u planinskim područjima jer bujice brzo odnose sve pred sobom. Najveća tragedija dogodila se u Pakistanu, gdje je od 15. kolovoza u sjeverozapadnoj pokrajini Hiber Pahtunva poginulo više od 370 ljudi.
Samo u okrugu Bunera život je izgubilo najmanje 228 osoba, dok se deseci i dalje vode kao nestali. Snimke s terena prikazuju ulice pretvorene u blatne rijeke koje su nosile automobile, kuće i cijela naselja.
Nemoguće predvidjeti
Ni susjedna Indija nije pošteđena. Tamo je prošlog tjedna poginulo najmanje 60 ljudi, a više od 200 ih se vodi kao nestalo nakon što je bujica izbrisala selo Chashoti u Kašmiru.
Prema podacima Indijskog meteorološkog odjela, prolom oblaka znači najmanje deset centimetara kiše u jednom satu, što je nemoguće precizno predvidjeti zbog iznenadnosti i lokalnog karaktera tih oluja.
Na terenu to izgleda kao da se u jednom trenutku izlije spremnik vode nad kućama i cestama. Kako je slikovito opisao pakistanski stručnjak Khalid Khan, količina kiše koja bi inače padala tri dana sruči se u svega jedan sat.
U mnogim pogođenim područjima nedostaje infrastruktura za rano upozoravanje, što je povećalo broj žrtava. Stanovnici Bunera optužili su pakistanske dužnosnike da nisu na vrijeme izdali naloge za evakuaciju. ‘Nije bilo upozorenja preko zvučnika u džamijama, što je inače uobičajen način obavještavanja u udaljenim selima’, tvrde mještani.
Vlada je pak izjavila da je sustav ranog upozoravanja bio na snazi, no da je pljusak bio toliko nagao da su informacije stigle prekasno. ‘Ne postoji nijedan sustav prognoze u svijetu koji može predvidjeti točno vrijeme i lokaciju proloma oblaka’, istaknuo je Asfandyar Khan Khattak, pakistanski dužnosnik iz pokrajine Hiber Pahtunva.
Raste učestalost
Iako su ljetne kiše česte na jugu Azije, znanstvenici upozoravaju da su učestalost i intenzitet proloma oblaka posljednjih godina u porastu – djelomično i zbog klimatskih promjena. Svijet je danas topliji za više od jednog Celzijevog stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ta naizgled mala promjena ima goleme posljedice.
Naime porastom temperature zraka od jednog Celzijevog stupnja atmosfera može zadržati otprilike sedam posto više vlage. To pojačava oborinske ekstreme, osobito u Pakistanu, državi koja je istodobno izložena topljenju ledenjaka na sjeveru i zagrijavanju Arapskog mora na jugu.
‘Sedam posto je prosjek, no na nekim mjestima porast može doseći i 20 do 25 posto intenziteta oborina po svakom stupnju rasta temperature, jer atmosfera tada može zadržati ogromne količine vodene pare’, objašnjava Govindsamy Bala, profesor atmosferskih znanosti u Indijskom institutu za znanost u Bengaluruu.
Prolomi oblaka javljaju se uglavnom u planinskim predjelima, gdje prisilno uzdizanje zraka uz strme padine dovodi do naglog hlađenja i kondenzacije, što rezultira stvaranjem gustih oblaka i eksplozivnim pljuskovima.
Još jedan prolom oblaka
Vlaga koja dolazi iz Arapskog mora i Indijskog oceana sudara se u Pakistanu i Indiji s planinskim masivima Himalaje, Karakoruma i Hindukuša, uzrokujući bujične poplave i klizišta. Tako je i početkom ovog mjeseca Indiju pogodio još jedan prolom oblaka – ovoga puta u državi Uttarakhand, gdje su poplavne vode poharale himalajsko selo Dharali.
Pakistan je već primio 50 posto više oborina nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestio je general-pukovnik Inam Haider, predsjednik Nacionalnog tijela za upravljanje katastrofama u Islamabadu.
‘Možemo predvidjeti hoće li kiša biti jaka ili slaba, ali kad je riječ o toj ekstremno uskoj i nagloj pojavi, ne vjerujem da itko može unaprijed točno prognozirati prolom oblaka’, rekao je profesor Bala.
Pakistan, iako odgovoran za manje od jedan posto globalnih emisija stakleničkih plinova, nalazi se među zemljama najteže pogođenima ekstremnim vremenskim prilikama, pokazuje Indeks klimatskog rizika koji je sastavila njemačka organizacija Germanwatch.
Podsjetimo, 2022. godine ova je država bila prisiljena proglasiti izvanredno stanje nakon što je poplavama preplavljeno 10 posto njezina teritorija. U katastrofi je poginulo gotovo 1700 ljudi, a Svjetska banka procijenila je troškove obnove na čak 16 milijardi dolara.
Ipak, postoje mjere koje mogu umanjiti posljedice. ‘Umjesto općenitih sustava prognoze, treba razviti lokalizirane skupine za rano upozoravanje i krizne vježbe na razini zajednice’, savjetuje Khalid Khan. ‘Sirene i grupe za brzu razmjenu poruka mogu značiti razliku između života i smrti kada je riječ o evakuaciji.’
Zaključuje: ‘Moramo naučiti sami sebe spašavati. Trebamo infrastrukturu otpornu na poplave, jednako kao što je Japan izgradio infrastrukturu otpornu na potrese.’
