Sisak i šira okolica su pod okupacijom: Razlog je veliki strah od Rusije

Posljednjih se dana po Sisku i okolici, na iznenađenje lokalnog stanovništva koje nam se obratilo, može vidjeti nekoliko mađarskih kamiona i više džipova koji su se “uzvozali” po njivama, livadama i sporednim cestama uz rijeke i po cijelom gradu Sisku. U vozilima se nalaze stručnjaci koje lokalno stanovništvo naziva “molovcima”, aludirajući na to da iza njih možda stoji mađarski MOL, koji na području grada provode ispitivanja ugljikovodika i postavljaju nekakve oznake.

Nije tajna da je zapravo riječ o tvrtki Aspect Croatia, koja je potpisala ugovor s RH o ispitivanju ugljikovodika. Tvrtka je posao prepustila susjedima Mađarima, a ono što dio Siščana s kojima smo razgovarali bode u oči jest što je tvrtka čiji stručnjaci tjednima odsjedaju na njihovu području, gdje su im uredno plaćeni smještaj i obroci, prošle godine uprihodila samo jedan euro te ostvarila gubitak od 1.130.000 eura. Stoga se postavlja pitanje kako su s takvim poslovanjem uspjeli ostvariti poslovnu suradnju s državom. Neki skeptici u Sisku idu tako daleko da propituju tko je stvarni vlasnik te tvrtke i postoji li mogućnost da i netko od naših političara stoji iza nje.

Lokalni mediji ranije su izvještavali o tvrtki Aspect Croatia Kft kao o mađarskoj ispostavi američke tvrtke Aspect koja je nekoliko godina na sisačkom području obavljala seizmička mjerenja, nakon čega su zatražili i dobili lokacijsku dozvolu za istražnu bušotinu u Žabnu. Na temelju ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije nafte i plina sklopljenog s Vladom RH, navedena tvrtka je u cilju pribavljanja nafte i plina obavila 33 seizmička mjerenja na poljima i šumama u Velikoj Gorici, Ivanić-Gradu, Sisku, Orlima, Martinskoj Vesi, Lekeniku i Križu. Taj je proces obavljen još 2021., a nakon analize podataka pokrenuta je priprema za tri istražne bušotine na području Martinske Vesi, a odnedavno i u Sisku.

Očekuju naknade

Lokalne vlasti, za razliku od zbunjenih stanovnika, taj su projekt dočekale raširenih ruku jer se još od 2021. određene naknade uplaćuju u proračun Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i Martinske Vesi. Pokaže li se probna bušotina pravom i krene li eksploatacija, to će značiti i znatnije prihode u tim proračunima, tvrde naši sugovornici upućeni u tematiku. S druge strane, kod dijela Siščana s kojima smo kontaktirali sumnju budi to što je mađarska tvrtka osnovana prije odluke vladajućih o koncesijama.

Čude se što primjerice Crosco iz INA-ina sustava nije dobio posao s našim zaposlenicima, a navode i kako Mađari traže gdje će eksploatirati sirovine, dok se načelnici malih općina vesele što će možda dobiti mrvice, a sve to skupa dio Siščana naziva nastavkom mađarizacije Hrvatske. Inače je odluka, odnosno suglasnost za ovo istraživanje, izdana usred koronakrize, a odlukom Vlade izdane su dozvole za istraživanje, a potom i za bušenje nafte i plina na sedam eksploatacijskih polja koja se nalaze u Međimurju, Zagorju, Posavini, Pokuplju i Podravini, odnosno na mjestima koja obuhvaćaju područje od 15 tisuća četvornih kilometara.

Iz potresom razorenog Siska pobjegla u Sabor: Mnogi krive baš nju jer grad nije obnovljen

Nakon donošenja te odluke INA objavljuje da je potpisala tri ugovora za istraživanje i podjelu proizvodnje na kopnu, to jest na istraživačkim područjima Drava-03, sjeverozapadna Hrvatska i Dinaridi. Sve se to događalo još prije četiri godine, kada su u INA-i tvrdili da će u slučaju komercijalnog otkrića uslijediti razdoblje eksploatacije ugljikovodika u trajanju od 20 godina. Vlada je tom odlukom iz 2020., prema riječima naših sugovornika upućenih u tematiku, širom otvorila vrata naftnim kompanijama, a za potpisivanje ugovora u to je doba bio ovlašten bivši ministar, aktualni viceguverner Tomislav Ćorić. Treba reći kako su kompanije koje su ušle u biznis s crnim zlatom na hrvatskim poljima mahom mađarske te njima i upravljaju Mađari, čiji se poduzetnici posljednjih godina u poslovnim krugovima povezuju s Rusima.

Sporni rokovi

Uz INA-u, za dva istražna područja – Sava-11 i Sava-12 – suglasnost je tada dobila i tvrtka Crodux derivati Ivana Čermaka, a uz Aspect Croatiju, suglasnost je dobila i tvrtka Vermilion Zagreb Exploration. Aspect Croatia mađarska je tvrtka s predstavništvom u Hrvatskoj, u Zagrebu, koje je otvoreno tri tjedna prije odluke o eksploataciji. Tvrtka osnivača je Aspect Croatia Karlatolt Felelossegu Tarsang, a temeljni kapital iznosi tri milijuna funti.

Zanimljivo je da se američka kompanija u osnivačkim aktima ne spominje, ali se zato kao djelatnost tvrtke navode svi poslovi vezani uz eksploataciju ugljikovodika te poslovi prodaje, prijevoza i skladištenja nafte. Osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa inozemnog osnivača jest Mađar Szabolcs Toth, dok je zastupnik kompanije također Mađar Davoti Gyorgy. U Budimpešti je registrirana kompanija TDE Service KFT, čiji je zastupnik također Gyorgy, koji je zastupao i jednu kompaniju na Cipru. Zanimljivo je u konkretnom slučaju spomenuti i podatak da je Aspect Croatia do prošle godine u istražne aktivnosti na istražnom prostoru ugljikovodika investirala gotovo 5,2 milijuna eura.

Druga tvrtka koja se spominje i u sisačkom kraju, Vermilion Zagreb Exploration, osnovana je koncem 2014. Službeno se može čuti kako je u ovom slučaju riječ o kanadskoj naftnoj kompaniji Vermilon Energy. Osnivač društva zapravo je Vermilion Croatia Exploration B. V., koji je registriran u Harlingenu. Vermilion Zagreb Exploration tvrtka je registrirana u Strojarskoj ulici s temeljnim kapitalom od 22.600 eura. Kao osobe ovlaštene za zastupanje navedeni su Orsolya Halasz, Jefferey Lawrance Davies te Gerard Schut. Poslovni podaci otkrivaju da su ukupni prihodi tvrtke 2023. iznosili 561.219 eura, što je rast od gotovo devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Tvrtka je prošle godine iskazala i neto gubitak u iznosu od 3,44 milijuna eura, što je smanjenje od 47,10 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Intenzivna priprema

Zgodno je spomenuti i to da se početkom ove godine spomenuta tvrtka na četiri lokacije na području Grada Kutine intenzivno pripremala za radove na uspostavljanju bušotina za zemni plin i naftu. Toj je tvrtki dodijeljena dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u istražnom prostoru SA-07, a na području Sisačko-moslavačke županije određene su četiri lokacije za planiranje kampanje bušenja. Kako je početkom godine rečeno, istražne bušotine otvorene su na lokacijama Zbjegovača-1 istok, Međurić-1 istok, Piljenice-1 i Gojlo 1-jug.

U slučaju pozitivnih rezultata, u skladu s dogovorom, investitor bi bušotine trebao opremiti proizvodnom opremom, testirati njihove proizvodne mogućnosti, a zatim i pokrenuti postupak njihova privođenja proizvodnji. Još su u siječnju u gradskoj upravi Kutine tvrdili da se nadaju pozitivnom ishodu, odnosno pronalasku plina i nafte, jer bi u tom slučaju prihodi od eksploatacije dijelom pripadali gradu, zbog čega su se poveselili i mještani Gojla, koji se smatra kolijevkom naftne industrije u našoj zemlji jer plinsko i naftno polje Gojlo datira još od 1930. godine.

Na pomolu prva velika afera u novoj Plenkovićevoj vladi: U skandalu i utjecajna SDP-ovka

U Kutini je 1938. izgrađena tvornica čađe Methan, a zbog opskrbe tvornice plinom i jest izgrađen plinovod od Gojla do Kutine, čime je započela plinofikacija toga grada. Ranijih godina najznačajnijom kompanijom unutar INA-e koja se bavila ovom djelatnošću smatrao se Naftaplin za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, koji je ostvarivao ponajbolje rezultate u ovom dijelu Europe i zapošljavao nekoliko tisuća ljudi.

Kada je o Mađarima i energetici riječ, treba reći da ova zemlja strepi od energetske krize otkako je Ukrajina uvela djelomičnu zabranu tranzita ruske nafte do Mađarske preko svojeg teritorija. Kao što je poznato, Mađarska najviše od svih zemalja Europske unije ovisi o ruskim energentima pa je odluka Kijeva da blokira naftovod najveće privatne ruske naftne tvrtke Lukoil izazvala zabrinutost jer bi to moglo rezultirati nestašicom i goriva i struje.

Težak udarac

Poznato je da je Mađarska od EU-a isposlovala izuzeće od sankcija koje je EU uveo zemljama ovisnima o ruskoj energiji pa sada mađarske tvrtke traže alternativne izvore kako se ujesen ne bi suočili s energetskom krizom. Kao rješenje im se nametnula i Hrvatska odnosno JANAF, o čemu je ljetos govorio i energetski stručnjak Davor Štern.

“Činjenica je da se Mađarska već dosta dugo na to pripremala. Nedavno se vodio jedan medijski rat između MOL-a, koji je mađarska nacionalna naftna kompanija u koju spada i tvrtka kći INA, i JANAF-a jer su Mađari tvrdili da su JANAF-ove cijene uvoza nafte previsoke. Jasno da su visoke, najjeftinija je nafta ona koja dolazi cjevovodom.

Čim idete morskim putem, morate platiti tankere, kupiti veće količine, morate skladištiti, angažirati velika sredstva za 100-200 tisuća tona nafte. Toga kod cjevovoda nema – koliko se naruči, taj se dan otvori ventil i pusti se u rafineriju. To je za MOL dosta težak financijski udarac”, izjavio je Štern.