U Mostaru je održana 16. sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, nekada zamišljenog kao krovna politička platforma Hrvata u Bosni i Hercegovini, a danas svedenog na udrugu građana pod isključivom kontrolom HDZ-a BiH. Iz HNS-a su, podsjetimo, istupili predstavnici šest hrvatskih stranaka, smatrajući da je tijelo postalo politički servis jedne stranke i jednog čovjeka.
Unatoč sve manjoj legitimnosti, HNS je i ovaj put izdao priopćenje puno poznatih fraza: “spriječiti napetosti”, “zaštititi Ustav”, “zalažemo se za europski put”, “pristupit ćemo izmjenama Izbornog zakona”. Sve ono što se redovito objavljuje već godinama, bez ikakvih stvarnih rezultata.
HNS je kao i obično poručio da se protivi “separatizmu i unitarizmu” predstavljajući sebe kao nekakav kohezivni faktor, iako oni nisu nikakav faktor.
Najavljen je i “hitni početak izmjena Izbornog zakona”, što je formulacija koja se u istom obliku ponavlja već deset godina – bez prijedloga, bez roka, bez stvarne volje da se postigne konsenzus izvan HDZ-ovih redova.
Ujedno, ovaj pokušaj rebrendiranja dolazi nedugo nakon što je Dragan Čović – de facto vlasnik HNS-a – okrenuo politička leđa Miloradu Dodiku, očito nastojeći popraviti imidž u očima zapadnih partnera.
No, s obzirom na to tko još čini članstvo Predsjedništva HNS-a, i koliko je to tijelo izgubilo na vjerodostojnosti, ostaje otvoreno pitanje tko zapravo još njihove poruke doživljava ozbiljno.
Jer kad krovna politička institucija jednog naroda postane samoprozvana udruga bez kritičkog glasa i pluralizma, čiji “predsjedništvo” funkcionira kao PR agencija jedne stranke – onda čak ni najpomnije sročena priopćenja ne mogu prikriti duboku političku prazninu.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
