Nakon što su 2024. godine znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita opisali genetsku raznolikost škampa u Jadranu, novo istraživanje, objavljeno u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science, donosi prvi detaljan prikaz morfoloških razlika među populacijama ove važne gospodarske vrste, objavili su iz Instituta.
Otkrivena je značajna razlika u obliku tzv. želučanog zuba, koji #škamp koristi za usitnjavanje hrane, ali i u građi tijela. Sjevernije populacije imaju uži srednji dio i veći prednji dio tijela, osobito kod manjih jedinki, dok južnije populacije imaju širi središnji dio i manji prednji dio. Ove razlike ukazuju na prilagodbu lokalnim uvjetima poput dubine, temperature i dostupne hrane u različitim dijelovima mora.
Koristeći napredne metode geometrijske morfometrije, znanstvenici su po prvi put pokazali i razlike između mužjaka i ženki. Škampi različitih spolova ne razlikuju se samo po veličini i brzini rasta, što je već bilo poznato, već i po obliku dijelova oklopa.
Mužjaci imaju duži središnji oklopljeni dio, dok ženke razvijaju veći prednji dio glave. Osim toga, ženke pokazuju veću varijabilnost oblika, osobito u kanalima sjevernog Jadrana, a najizraženije u Velebitskom kanalu. Kod svih populacija mužjaci su u pravilu veći, ali razlika u veličini između spolova smanjuje se kod većih jedinki, što odstupa od očekivanog biološkog obrasca poznatog kao Renschovo pravilo.
Ovi nalazi pokazuju da su razlike među populacijama rezultat ne samo prirodnih okolišnih uvjeta, već i ljudskih utjecaja, poput ribolova, koji često selektivno uklanja veće jedinke, osobito mužjake, koji se više izlažu prilikom potrage za hranom i partnerima.
Zajedno s prethodnim rezultatima o genetskoj strukturi, ovo istraživanje dodatno potvrđuje da škampi iz otvorenog mora i sjevernih kanala čine odvojene morfološke i funkcionalne cjeline, te da buduće strategije upravljanja ribarstvom moraju uzeti u obzir i te razlike u građi tijela.
Istraživanje je financirano kroz projekte “Transforming small-scale fisheries in the Mediterranean” (WWF Adria), #EpoMariNet (IP-2022-10-7232, Hrvatska zaklada za znanost – Croatian Science Foundation) i #SustainAqua (financirano sredstvima programa Next Generation EU – Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026.). Rad je dostupan na OVDJE.
D.G.
