Visoke ljetne temperature nisu samo problem na kopnu. Toplinski udari – i to ne samo zraka, nego i mora – prošle godine gotovo su u cijelosti uništili dagnje u Malostonskom zaljevu. Školjkari su prošlu sezonu jedva izdržali, a i ove godine eto im istog problema – školjke jednostavno teško podnose visoke temperature, čak i u dubokom moru. Može li kratkotrajno zahladnjenje pomoći?
Dagnje od prošlogodišnje proizvodnje, nešto što je trebalo ići u prodaju, međutim – sve uginulo, otpalo.
– Jednostavno, to je, kažem, jedan, dva na nizu u kojem bi trebalo biti, možda u nekim boljim očekivanjima, 20 – 25 kilograma – kaže školjkar.
Ni najstariji školjkari ne pamte ovakav pomor, prošle godine ostali su gotovo potpuno bez dagnji.
– Mi smo tada, tih mjesec dana apsolutno zaustavili prodaju, da vidimo, jer smo bili u apsolutnom šoku; nismo znali uopće što se događa ni što ćemo raditi. I tada su se te prognoze neke pokazale čak i gorim. Mi smo nekako se podsvjesno nadali da to nije ta šteta koja je na prvi mah izgledala da je i 90 posto i više, međutim u konačnici, to se pokazalo da je to upravo to i morali smo početi s nule – kazao je za HRT školjkar iz Brijeste Zdravko Lazić.
Ono što je školjkare šokiralo jest brzina stradanja mušula odnosno dagnji.
– Praktički ispada da se to sve u dva dana dogodilo, taj kompletni pomor, jer poslije toga – ono što smo mogli vidjeti, jedan mali postotak je preživio. Znači, praktički ispada da se u jedan dan dogodilo sve. Sad, je li to od visokih temperatura u moru, pa je to bila kulminacija, taj dan, ili što se dogodilo – to nismo uspjeli ni shvatiti – dodao je Lazić.
Je li kriva visoka temperatura mora?
S istim problemom se muče svih 60-ak školjkara u Malostonskom zaljevu.
– Mislim da je gubitak nekih 80 posto. Veliki mortalitet, prvo dagnje, sada vidimo prilikom spremanja, čišćenja kamenica, koje onda nisu bile konzumne, nismo možda obraćali pažnju, više smo se fokusirali na dagnju, međutim, vidimo da je bilo štete što se tiče mortaliteta i na samim kamenicama – naglasila je Marija Radić, udruga Stonski školjkari.
Još prošle godine, nakon velikog pomora dagnji, znanstvenici su napravili ispitivanje dagnji na poznate bolesti. Ispostavilo se da nije pronađen trag niti jedne bolesti koja je do tada bila poznata. Stoga školjkarima ostaje strah da se ovo sve događa isključivo radi visokih temperatura.
– Postoji mogućnost da su uzročnici takvih pomora i neki drugi, međutim, kolege veterinari su testirali na poznate uzročnike, dosad poznate uzročnike pomora dagnji, i pokazalo se da takvi uzročnici nisu pronađeni. Što ne znači da možda je nešto novo i nešto drugo, radi se, naravno, na tome, ali to nije nešto što se može od danas do sutra reći da je ovako ili onako – rekla je za HRT dr. Ana Bratoš Cetinić, Sveučilište u Dubrovniku.
Dakle, sve vodi ka jednome – velikom zagrijavanju mora.
– Ne bi to bio problem da je to jednokratno, jedan dan, ali to su sada temperature koje traju po nekoliko dana. Čak znanstvenici, koji se time bave su uočili da postoje i toplinski valovi u moru. Naime, one na temperaturama od preko 28, a da ne kažem 30 stupnjeva, mogu izdržati svega nekoliko dana, između 10 i 15, u ovisnosti kakva im je prehrana, u kakvom su stanju, odnosno kakva im je kondicija, dodala je Bratoš Cetinić.
Školjkama ne pomaže ni dubina
– Glavnina proizvodnje, i nas i naših kolega, se odvija na dubini od 20 metara +, tako da ima nekih uzgojenih polja koja su u plićim dijelovima, međutim, tu je i jedan razlog zašto se ne uzgaja više na tim plićim dijelovima, zato što tu riba puno više problema stvara, tu se samo djelomično radi. Međutim, ta uzgojna polja na nekih 13,14 metara dubine su nastradala u potpunosti do nekih dubine od tri i pol, četiri metra od površine, to je apsolutno sve nastradalo. Ali kažem, nekakva logika, ono što mi kao laici nekako pokušavamo shvatiti i zaključiti, da bi trebalo prvo u tim plićim dijelovima da se dogodio taj pomor i možda u većoj, u stopostotnom ako je u dubini toliko. Međutim, to se nije događalo postepeno – kazao je Lazić.
Problem ide dalje, vrućina uništava i mlađ, što znači da će u godinama koje dolaze urod biti znatno manji.
Vicko Dragojević
