Izraelski atentat na Ismaila Haniyeha, vođu političkog krila Hamasa, izazvao je oštre reakcije diljem Bliskog istoka. Dok se detalji napada polako pojavljuju, njegove političke posljedice također dolaze u fokus. Ionako krhka vjerojatnost uspjeha napora i pregovora o prekidu vatre u Gazi sada je još manja. Na Bliskom istoku gotovo više pa nitko ne vjeruje u brzi mir, uključujući i one najpredanije naporima diplomatskih pregovora.
To ponajbolje ilustrira izjava katarskog premijera Mozammeda bin Abderrahmana Al Thanija o tome kako daljnji pregovori nemaju smisla ako jedna strana tijekom pregovora ubija drugu – izvještava The Guardian. Katar je, kao jedna od ključnih pregovaračkih platformi na Bliskom istoku, igrao važnu ulogu u brojnim međunarodnim pregovorima. Primjerice, u Dohi su Trumpova administracija i talibani potpisali sporazum o povlačenju američkih trupa iz Afganistana. Također, Katar je bio domaćin nekoliko rundi pregovora između Izraela i Hamasa, uz posredovanje SAD-a. Katar isto tako ima poseban odnos s Washingtonom, gdje se nalazi velika američka zračna baza Al-Udeid i sjedište Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM).
Kao pregovaračka platforma bliska Sjedinjenim Državama, u interesu SAD-a je da Katar postigne “zamrzavanje” sukoba u Gazi i nastavi pregovore. Međutim, izjava katarskog premijera signal je Washingtonu da je Katar, unatoč bliskim odnosima s Amerikom, trenutno nemoćan igrati ulogu posrednika u sadašnjim uvjetima.
Što slijedi?
Ubojstvom Ismaila Haniyeha, izraelski premijer Benjamin Netanyahu stavio je sve na kartu eskalacije, likvidirajući vođu Hamasa na iranskom teritoriju. Ovo je čin udara na Teheran, koji će teško proći bez odgovora.
Ovakvim postupcima Netanyahu stavlja Sjedinjene Države u tešku situaciju. SAD, kao ideološki saveznik Izraela, ne može dopustiti da Izrael bude poražen u sukobu sa susjedima bez američke pomoći. Međutim, s obzirom na postojeći angažman u Ukrajini, američka administracija mogla bi se naći u problemu s održavanjem dvaju frontova.
Atentat na Haniyeha i reakcije koje slijede mogle bi značajno utjecati na geopolitičku situaciju na Bliskom istoku. Pitanje je kako će Bidenova administracija riješiti ovu krizu, balansirajući između podrške Izraelu i upravljanja konfliktom u Ukrajini. Jedno je sigurno – regija ulazi u novo razdoblje nestabilnosti i nesigurnosti.
Mračni dani se spuštaju nad Levant? ‘Izrael će požaliti’
