Kratkoročne prognoze gospodarskog rasta i inflacije u EU više-manje su realne, ali fiskalni rizici rastu, a usklađenost s pravilima Unije u srednjoročnom razdoblju je prilično neizvjesna, zaključna je ocjena najnovijeg izvješća Mreže neovisnih fiskalnih institucija država članica, dio koje je i Povjerenstvo za fiskalnu politiku RH na čelu sa Sandrom Krtalić.
Posebno zabrinjavajućim ističe se to što su nacionalni fiskalni odbori najpesimističniji upravo u pogledu novog ključnog pokazatelja, a to je putanja rasta neto rashoda: manje od 40 posto ih vjeruje da će njihove zemlje u 2025. ispoštovati zadani put.
Višestrani pritisci
Ovu godinu u toj asocijaciji vide ključnom za europsku fiskalnu politiku jer, s jedne strane, novi okvir za gospodarsko upravljanje nastoji ojačati održivost duga, a istodobno se povećavaju novi rizici za javne proračune – od geopolitičke nestabilnosti i izdataka za obranu do zelene tranzicije ili starenja stanovništva.
Kad je riječ o ostalim fiskalnim pravilima, u izvješću se navodi kako je poznato da devet zemalja u 2025. premašuje prag deficita od tri posto BDP-a, a u 13 ih je razina javnog duga iznad 60 posto. Srednjoročne prognoze u tom pogledu, pak, ne pokazuju znatna poboljšanja.
Unutar okvira smo, ali…
Hrvatska prema razinama deficita i udjela duga u BDP-u je unutar granica, ali nedavno objavljeni petomjesečni podaci o ostvarenim prihodima (s rastom od 1%) i rashodima središnjeg proračuna (+11,5%) potaknuli su domaće analitičare na upozorenja o pogoršanju proračunske slike.
Ministar financija Marko Primorac obrazložio je neka od značajnijih odstupanja dinamike prihoda (ponajprije PDV-a i sredstava iz EU) u odnosu na planske veličine za 2025. knjigovodstveno-tehničkim i metodološkim razlozima. Ukratko, ne događa ništa neočekivano, kaže, a Vlada ostaje pri svojim projekcijama o deficitu opće države od 2,9 posto BDP-a, kao i nastavku silazne putanje udjela javnog duga.
Prema Europskom fiskalnom monitoru, doduše, Hrvatska je u slučaju projekcija deficita u skupini zemalja za koje se njihovo ostvarenje ne čini baš vjerojatnim. Isto tako, prema predviđenom rastu BDP-a i ove je godine pri vrhu EU ljestvice (veće projicirane stope su samo za Maltu i Irsku), ali u izvješću se izražava sumnja da će rast premašiti tri posto.
