Noćas, 12. kolovoza 2025. u 3.28 zabilježen je umjeren potres s epicentrom u Bosni i Hercegovini kod mjesta Bila, 9 km jugozapadno od Livna. Magnituda potresa iznosila je 3.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV stupnja EMS ljestvice. Potres se osjetio i u Dalmaciji, posebice u Zagori, navodi Seizmološka služba pri geofizičkom odsjeku PMF-a.
No, građani su najviše zapazili kako se čula neobična “tutnjava”, “grmljavina”, “škripa”…
Pisali su još (svjedočanstva s EMSC-a i stranice Potresi.hr su i na kraju teksta):
“Sinj: Jak tutanj, neki grozan zvuk i kratka, snažna trešnja koja je probudila sve u kući. Pas nam je skočio u krevet…”
“Ja u kući na Braču, samo sam čuo zvuk kao grmljavinu, ali nije zatreslo”
“Čuo se samo huk, ko neka grmljavina u daljini. Ali ništa fizički…”
Jesu li to građani “umislili” ili potresi proizvode zvukove?
Hrvatskim seizmolozima građani često postavljaju upite o zvukovima.
Zašto svako malo čujemo “tutnjanje” ili “brujanje”, ali ne osjećamo podrhtavanja? Ima li to neko posebno značenje?
– Mnogi se plaše da je to tutnjanje posljedica tzv. seizmičkih P-valova, a podrhtavanje uglavnom tzv. S-valova. S-valovi su većih amplituda, pa ih zbog toga više osjećamo. Hoćete li čuti tutnjanje, osjetiti podrhtavanje ili oboje ovisi o samom mehanizmu potresa, kao i o vašoj lokaciji u odnosu na epicentar. Kada se radi o “tutnjanju” ili “brujanju”, ono je nekad dobar znak, jer znači da se plohe poravnavaju lagano klizeći, bez zapinjanja – naveli su seizmolozi Seizmološke služba pri geofizičkom odsjeku PMF-a.
Slična svjedočanstva o zvukovima koji se čuju netom prije ili tijekom potresa zabilježena su i tijekom brojnih drugih potresa.
Tada je seizmolog Ivica Sović za RTL objasnio o čemu se točno radi. Naime, ne radi se o umišljanju da se čuje prodoran zvuk, on se zaista čuje.
– Ne oslobodi se cijela energija samo u nečujnom dijelu spektra ispod 16 herca, dio ide u valovima s većom energijom od 16 herca i to se čuje. Bliže epicentru se može čuti nešto nalik eksploziji, a što ste dalje epicentru dolaze dublji tonovi – objasnio je Sović.
Evo još o zvuku potresa i detaljnije:
Kada se tlo zatrese, mnoge ljude uznemiri ne samo podrhtavanje, nego i karakterističan zvuk koji prati potres – gromoglasan udar, tutnjava, škripanje kao da iz dubine dolazi moćan val energije. Potres nije samo tiha vibracija: zvuk potresa, prema znanstvenim objašnjenjima, iznimno je važan fizički fenomen i često prvi znak događanja ispod površine zemlje.
Naši seizmolozi, ali i svjetski geofizičari, ističu da je zvuk potresa povezan s oslobađanjem goleme energije u žarištu potresa, duboko ispod površine. Ta energija putuje u obliku seizmičkih valova – prvenstveno takozvanih P-valova (primarni longitudinalni valovi) i S-valova (sekundarni transverzalni valovi). P-valovi su najbrži i njihova specifičnost je da čestice tla osciliraju u smjeru širenja vala, doslovno vibriraju i na taj način prenose energiju do površine. U tom procesu, tlo na površini ponaša se kao gigantski zvučnik – kada valovi dođu do atmosfere, njihova energija prelazi iz zemlje u zrak, stvarajući zvučne valove koje možemo čuti kao tutnjavu, škripanje ili udarac.
VIBRACIJE
Zvuk koji ljudi čuju tijekom potresa zapravo nastaje zbog vibracija tla visokih frekvencija – to su frekvencije blizu ili iznad 10 Hz, dakle na donjoj granici osjetljivosti ljudskog uha, koje reagira na frekvencije od 20 do 20.000 Hz. Veći i plitki potresi oslobađaju širi raspon frekvencija, pa se u epicentru često čuje snažna buka koja s udaljenošću brzo slabi. Kod dubljih ili slabijih potresa, većina signala ostaje ispod granice čujnosti, odnosno u području infrazvuka, koji ljudsko uho ne može registrirati.
Osim samih seizmičkih valova, zvuk potresa nastaje zbog pucanja i pomicanja stijena, udara u strukture ispod zemlje ili na površini, pa se često opisuje kao eksplozija, grmljavina, zveketanje prozora. Zabilježeni su slučajevi u kojima životinje prve reagiraju na potres upravo na te niske vibracije i zvukove, dok ljudi zvuk percipiraju tek nekoliko trenutaka prije ili za vrijeme podrhtavanja tla.
Topografija terena, vrsta podloge na kojoj se nalazimo, kao i građevine oko nas, dodatno oblikuju zvučni efekt potresa. U planinskim područjima, dvorištima ili zatvorenim prostorima, zvukovi mogu biti pojačani i izazvati još veći osjećaj straha i nesigurnosti. Ljudi često izvješćuju o zvuku poput “vlaka koji juri”, “škripanja ormara” ili “zvuka pucanja” – zapravo, iznenađujuće je kolika je raznolikost percepcije zvuka potresa, ovisno o mjestu gdje se nalazimo i magnitudi događaja.
SIGNAL UPOZORENJA
Seizmolozi savjetuju da zvuk potresa treba shvatiti kao signal upozorenja, ali i podsjetnik na snagu prirodnih procesa koji se neprestano odvijaju pod našim nogama. Osluškivanje i razumijevanje tih zvukova može doprinijeti boljem opažanju i reakciji tijekom iznenadnih podrhtavanja.
Na kraju, važno je istaknuti da zvuk potresa ne predstavlja izravan rizik za zdravlje – to je samo prateći fenomen uz jake energetske procese u Zemljinoj unutrašnjosti. Ipak, zvuk može pojačati osjećaj straha i nesigurnosti, osobito u područjima gdje su potresi učestali. Zato stručnjaci svim građanima poručuju: znanje o tome zašto nastaje zvuk potresa pomaže nam da smanjimo paniku, bolje razumijemo što se događa i brže reagiramo kad se tlo zatrese.
A evo kako zvuči potres snimljen podvodnim mikrofonom:
Dio svjedočanstava na stranici EMSC-a nakon potresa u Livnu:
Svjedočanstva s Potresi.hr: