Priča vezana uz slučaj splitskog onkologa Eduarda Vrdoljaka, dugogodišnjeg predstojnika Onkološkog centra Kliničkog bolničkog centra Split, koji ujedno predvodi i niz stručnih onkoloških društava, i dalje je top-tema. Gordan Čustović, bivši zaposlenik tvrtke “Janssen”, podružnice “Johnson & Johnsona”, prijavio je 2023. godine USKOK-u da spomenuta farmaceutska kompanija plaća liječnicima za propisivanje svojih lijekova te prikuplja podatke o pacijentima bez njihova pristanka. Spominje i da je doktor Vrdoljak propisivao lijekove po principu 50:50, što je ovaj opravdavao činjenicom da tako sprječava monopol jedne tvrtke.
U igri su navodno bile i medicinske sestre koje su vodile evidenciju da se lijekovi dijele po principu 50:50 posto. A kako su reagirali pacijenti kad su doznali za ovu priču?
Potražili smo odgovore od Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, a spremna nam je odgovoriti bila dr. sc. Jasna Karačić Zanetti.
Jeste li zabrinuti zbog ovakvog načina propisivanja lijekova?
– Da, takav način propisivanja lijekova – prema unaprijed dogovorenom omjeru 50:50 između dviju farmaceutskih kompanija – izaziva ozbiljnu zabrinutost. Terapija bi trebala biti individualizirana, temeljena na kliničkoj slici, dijagnozi i najboljem interesu pacijenta, a ne na komercijalnim dogovorima. Ovakva praksa može ugroziti povjerenje u zdravstveni sustav i dovesti u pitanje etičnost medicinskog postupanja.
Što mislite o praksi navodnog sprječavanja monopola i dijeljenja lijekova po principu 50:50?
– Sprječavanje monopola u zdravstvu je legitimna briga, ali metoda 50:50 nije medicinski opravdana. Lijekovi se ne mogu dijeliti po kvotama kao da se radi o tržišnim proizvodima – svaki pacijent ima specifične potrebe. Ako se lijekovi propisuju prema dogovoru, a ne prema medicinskoj indikaciji, to može dovesti do neadekvatne terapije i tada je upitna sigurnost pacijenata.
Je li takav način propisivanja terapije primjeren, sve da se i radi o sprječavanju monopola?
– Ne, nije primjeren. Iako sprječavanje monopola može biti cilj u širem kontekstu zdravstvene politike, liječnici moraju donositi odluke isključivo na temelju medicinskih kriterija. Svaka drugačija praksa može biti kršenje etičkih i profesionalnih standarda, pa čak i zakona. Žalosno je da ponekad dođe do takvog sukoba interesa kada osobni profit pojedinca nadvlada zdrav razum, moral i etiku liječničke profesije.
Jeste li primili pozive zabrinutih pacijenata nakon što je priča izašla u javnost?
– Javili su se pacijenti s ozbiljnom zabrinutošću jesu li oni ti kojima je propisivana terapija po dogovoru, a ne iz potrebe za njihovo adekvatno liječenje. Također su se javili i pacijenti koji su zabrinuti za neovlašteno korištenje medicinskih podatka. Tako da ovim putem i apeliramo na sve pacijente da zatraže sva pristupanja medicinskom kartonu, tko, kada, gdje i zašto, i ako ne mogu utvrditi razlog zašto bi netko gledao, da to prijave AZOP-u. Stvarna briga preostaje jedino skrivena “bilježnica” koja se spominje jer se takvi podaci prikupljaju i koriste potajno i pacijent uopće ne zna da se njegovi podaci neovlašteno koriste niti mogu to provjeriti.
Jeste li se već susreli s time da osobni podaci pacijenata cure van od strane medicinskog osoblja, sestara…?
– Nažalost, da. U Hrvatskoj su zabilježeni slučajevi curenja podataka, uključujući situacije u kojima su čak i odvjetnici dolazili do pacijenata putem medicinskog osoblja, što je protivno zakonima o zaštiti osobnih podataka. Takva praksa je ozbiljno kršenje prava pacijenata i povjerenja u sustav. Također na početka COVID pandemije ovaj je problem bio jako učestao. Niti jedan medicinski podatak ne smije se koristiti i dijeliti bez pacijentova pristanka.
Tko bi po vama trebao reagirati u ovom slučaju, od nadležnih tijela?
– U ovakvim slučajevima trebalo bi reagirati više institucija jer su situacije vrlo kompleksne i uključuju i više stavki kršenja zakona. Svakako USKOK – zbog sumnje na korupciju i zlouporabu položaja, Ministarstvo zdravstva – radi nadzora nad zdravstvenim ustanovama i stručnim postupanjima u samoj ustanovi, Hrvatska liječnička komora (HLK) – zbog etičkih i profesionalnih standarda, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) – ako je došlo do nezakonita prikupljanja ili curenja podataka i korištenja bez pristanka pacijenta.
