Vlasnici kafića i restorana, pa i hotela, neuki su, ne poštuju radnike, ne uvažavaju njihova osnovna prava, intimu, pravo na odmor. Iako znaju da je ugostiteljskih objekata u odnosu na raspoloživi broj radnika previše, ponašaju se kao da ništa ne razumiju i čude se kad ne mogu naći radnike.
Nažalost, radi se o značajnom broju takvih poslodavaca u Hrvatskoj, koji ne samo da ugrožavaju radnike i vlastiti posao, jer na kraju će takvim ponašanjem sigurno izgubiti, nego ugrožavaju i cijelo tržište i brojne poslodavce koji nastoje dobro i pošteno raditi.
Požalila se Jutarnjem.hr ovim riječima Nataša Kačar, direktorica agencije za zapošljavanje Gate2Solutions i portala Posao u turizmu, nakon što je ovih dana primila nekoliko šokantnih telefonskih poziva.
Naime, njena agencija bavi se posredovanjem u zapošljavanju stranih radnika, s kojima je u kontaktu i nakon što se zaposle. Pomaže im kad zapne, pa ponekad i pronaći boljeg poslodavca, a u stalnom kontaktu je i s poslodavcima koji traže radnike. Iako njezina agencija bira i ozbiljne radnike i poslodavce, iznenađenja uvijek ima, a nažalost neugodna iznenađenja najčešće joj pripremaju poslodavci. Otkrila nam je detalje.
“Znate li što oni sve rade?! Evo recimo sad sam čula da su radnici smješteni na sezonu tako da dva radnika dijele isti krevet, tako da ovaj koji nije u smjeni spava dok drugi radi i obrnuto. Jedan krevet na dva radnika, e to još nisam čula. Drugi poslodavac me zove oko nečega, i u priči ja doznam da on zna detalje iz svakodnevice tih radnika u smještaju. Pitam ga kako to zna, on mi kaže da spava s njima u istom apartmanu! Slabo mi je došlo!
Stalno seljakanje
Pitam ga kako tako ulazi u intimu svojih radnika, a njemu to uopće nije sporno, ne vidi čovjek problem. Otkako je krenuo veći uvoz radne snage iz Azije, poslodavci su se s njima počeli ponašati kao s robom, seljakaju ih kako im padne na pamet. U jednom hotelu zaposlili su 12 umjesto 20 sezonaca i, kako ih je malo, svi rade sve, pa su grill-majstoricu koju je dovela moja agencija stavili da pere suđe, a kuhari peru zahode. A oni su stručni kadar koji smo im jedva pronašli. Oni će kad-tad otići iz Hrvatske, kao i svi oni koji se osjete prevarenima. Jer, jako mi je žao to reći, ne znam što je tim ljudima, ali poslodavci u ugostiteljstvu u Hrvatskoj lažu i muljaju i varaju radnike. Varaju ih za visinu plaće. Rekli su mi radnici iz Azije da su došli na plaću od 1300 eura, a da im je gazda isplatio 700 i rekao im da oni toliko vrijede”, ispričala nam je u dahu Nataša Kačar, u namjeri da i javnost i poslodavce osvijesti da ovako više ne ide.
“Nisu svi takvi, daleko od toga, ima odličnih poslodavaca koji nemaju nikakvog problema naći i zadržati radnike, s takvima se dogovori za pet minuta, oni poštuju i svoj posao i radnika koji im dolazi. I njima jako smeta i šteti ponašanje ovih muljatora jer polako si stvaramo imidž zemlje u kojoj su ljudi prevareni. Ja kažem tim gazdama – kako vam nije jasno da je sve što radite javno, to vam je sve po društvenim mrežama, nikad nećete dobiti ozbiljnog radnika ako tako nastavite? Umjesto toga takvi često mijenjaju radnike jer im odlaze, što stvara dodatni problem ionako prebukiranim policijskim službama koje administriraju uvoz radnika iz zemalja van EU”, kaže Nataša Kačar te dodaje da smo već počeli gubiti te strane radnike, koji su odustali od Hrvatske.
Velike promjene
Sve ovo događa se u jeku potražnje za sezoncima, što mnogi poslodavci još nisu obavili za ovu sezonu. Kačar je u ovom poslu dugo i za ovu sezonu kaže da se u kadrovskom smislu razlikuje od prethodnih. Prvo, čini se kao da sezona još nije krenula, odnosno kao da puno više poslodavaca nego prošlih godina čeka sa zapošljavanjem sezonaca. Možda se čeka da prođe Europsko prvenstvo u nogometu. Čak i neke velike hotelske kuće tek sada sezonce naveliko traže po oglasnicima, dok su se neki davno osigurali.
Primjećuje i veći jaz između najnižih i najviših plaća, iako se u službenim krugovima barata brojkom od 10 posto povećanja plaća u prosjeku u ugostiteljskim zanimanjima u odnosu na 2023., piše Jutarnji.hr.
“Neki su smanjili plaće kuharima, neki ih dramatično povećali, kao da se povećao taj jaz, i radnici zbilja moraju dobro paziti ne samo s kojom agencijom rade, jer kao što znamo ima ih svakakvih, već i kojeg poslodavca izabrati da bude pošten prema njima i da im isplati plaću koja je dogovorena”, kaže Nataša Kačar. Slaže se da je najteža situacija s malim poslodavcima koji nemaju ni znanja ni resursa za neku kadrovsku politiku, odnosno nisu svjesni da u radnike moraju uložiti i energiju i novac.
Treće što primjećuje u radu svoje agencije je da je ove godine na raspolaganju više radnika iz Hrvatske i regije, s čime su se složili i u Hrvatskoj udruzi turizma, čije članice imaju nešto drukčija iskustva i bolji imidž od malih poslodavaca jer se tu mahom radi o velikim poslodavcima koji si ne mogu priuštiti kockati se s radnom snagom ako žele ostvarivati zacrtane rezultate.
“Možemo reći da primjećujemo začetak trenda povratka hrvatskih radnika koji su radili u turizmu u drugim zemljama članicama Unije, što se vjerojatno može zahvaliti i boljim uvjetima rada u Hrvatskoj nego prije, gdje su sve veće kompanije u zadnjih nekoliko godina podizale materijalna prava radnika, od plaće nadalje”, kaže nam direktor HUT-a Veljko Ostojić. Iako nije primijetio povećanja jaza u plaćama, kaže da je taj trend, ako postoji, dobar jer pokazuje da je tržište proradilo. Usto, napominje da visina plaće jako ovisi o vrsti objekta.
Više radnih dozvola
U prethodnim anketama HUT-a, pred početak sezone 56 posto članica ustvrdilo je da treba povećati broj radnika u odnosu na prošlu godinu, uz daljnji rast troškova u ovom segmentu, piše Jutarnji.hr. Čak 94 posto ispitanika navelo je nedostupnost osoblja kao najveći potencijalni rizik za poslovanje u sljedeće dvije godine, a za 89 posto ispitanih hotela i kampova troškovi rada imat će najveći utjecaj na rast troškova u ovoj godini, daleko više od troškova energije ili hrane i pića. Više od polovine ispitanih ove će godine trebati više radnika nego lani, a 165 ispitanih kompanija ukupno će trebati oko 19 tisuća ljudi.
Sektor koji u ljetnoj sezoni zapošljava i više od 160 tisuća ljudi u ovoj godini traži između 50 i 55 tisuća radnih dozvola za strance, odnosno za pet-deset tisuća više nego lani. Nadalje, kad je u pitanju uvoz radne snage iz zemalja izvan EU, birokracija pri zapošljavanju i smještaj stranih radnika predstavljaju jedan od većih izazova za turističku industriju u RH, dok u isto vrijeme potražnja za kvalificiranom radnom snagom raste. Naime, kako je poznato, pojačanu administraciju radnih dozvola i viza nije pratio dovoljno jak angažman osoblja koje to treba provoditi u Ministarstvu unutarnjih poslova i konzulatima, a nije ni provedena digitalizacija koja bi olakšala procese. Novi Zakon o strancima mogao bi pomoći u budućnosti.
