Tiho i uz svetu misu zadušnicu, bez županijskih i državnih dužnosnika, ali i gradonačelnika Vrgorca i velike većine gradskih vijećnika, obilježena je 83. obljetnica jednog od najvećih četničih zločina u Dalmaciji, koji se dogodio u zapadnim selima Vrgorske krajine, potkraj kolovoza 1942. godine, tijekom operacije „Albia“.
Naime, tada su četnici iz istočne Hercegovine pod zapovjedništvom majora Petra Baćovića i njegova nadređenog Draže Mihailovića, uz pomoć Talijana koji su ih dovezli do Dubrave s 33 kamiona, počinili neviđeni masakr o kojem se šutjelo za vrijeme bivše države. Prema riječima mještana, tada je stradalo 270 stanovnika, dok službeni podaci govore da ih je bilo puno manje – 145 osoba.
Cijelo selo na nogama; žele da se zna da su im svećenika ubili četnici! Sve je krenulo od natpisa na spomen križu…
Uglavnom, četnici nisu imali milosti ni za koga, redom su od Dragljana, Vlake, Kozice pa do Rašćana palili kuće i staje, ubijali trudnice i muškarce, među kojima su bila i tri svećenika – fra Ladislav Ivanković, župnik u Kozici, don Ivan Čondić u Rašćanima i don Josip Braenović u Župi Biokovskoj. Dobroslav Ravlić iz Kozice kao dijete je preživio ovaj strašan zločin i nekoliko puta nam je dosad ispričao svoju priču, koju je uobličio u knjigu.
– Tada se nadaleko čuo miris paljevine i miris krvi nevine djece, staraca, trudnica i muškaraca u najboljoj snazi. Major Petar Baćović je zapovjedao akcijom i bio na izravnoj vezi s Dražom Mihailovićem. Tada je u Kozici zapaljeno 397 kuća i staja, ukupno oko 85 posto objekata. Za vrijeme bivše države plasirana je priča da su to napravile ustaše iz jednog sela, prvi ozbiljan tekst o ovom zločinu izašao je u tadašnjem tisku potkraj 80-ih godina – kazao nam je Ravlić.
Nažalost, danas je obljetnica pala na razinu mjesnog odbora. Grad Vrgorac i političke stranke koje sudjeluju u radu Gradskog vijeća nisu se potrudili da to dignu na državni nivo, s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije, Sabora, Vlade i predsjednika Republike Hrvatske.
Uspomenu na svoje najmilije čuva rodbina i svećenici koji svake godine s oltara čitaju imena ubijenih, tako je bilo i ove godine na svetoj misi zadušnici u crkvi sv. Ilije u Kozici, gdje su euharistiju predvodili novi župnik don Ivan Marić i bivši župnik fra Marko Bitanga, kao i u Rašćanima gdje se nevino stradalih prisjetio don Ivan Periš.
Ono što je mnoge iznenadilo, a neke i naljutilo ne ulazeći u razloge i eventualne opravdanosti izostanka, je informacija, kako je gradonačelnik Mile Herceg kao svog izaslanika na obljenticu poslao komunalnog redara, a ne pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, voditelja nekog odjela u Gradskoj upravi, potpredsjednika Gradskog vijeća iz svoje stranke ili nekoliko gradskih vijećnika.
Da se razumijemo, nemamo ništa protiv komunalnih redara, dapače mislimo da su oni izuzetno važni za funkcioniranje jedinica lokalne samopurave, ali po nekoj logici, postavlja se pitanje koja se poruka tim činom šalje javnosti, okupljenima, ali i rodbini stradalih?
Pokušali smo saznati od Hercega koji je razlog njegova izostanka taj dan i zašto se odlučio kao izaslanika poslati komunalnog redara. Međutim, do završetka ovog teksta nije se javio.
No, javio nam se Rudolf Grljušić, koji je kao predsjednik Gradskog vijeća ispred HDZ-a bio na obljetnici i zajedno s komunalnim redarom polagao cvijeće.
– Prvo moram odmah reći kako obilježavanje i protokol treba podignuti na jednu višu organizacijsku razinu, kao predsjednik Gradskog vijeća zalagat ću se za to i tražiti od gradonačelnika da to napravimo sljedeće godine – kazao nam je Grljušić na početku i nastavio:
– Iskreno, očekivao sam nekoga iz SDP-a i nekoliko vijećnika NLM-a da budu nazočni kad već nije gradonačelnik mogao doći. Mene je u stvari telefonski kontaktirao komunalni redar tri-četiri dana prije obljetnice, obavijestio me da će gradonačelnik biti spriječen i da će on umjesto njega nazočiti obljetnici.
S obzirom na to da su se održale dvije svete mise i polaganje cvijeća je bilo na više lokacija, osim kod glavnih spomenika, mi smo se iz HDZ-a podijelili.
Tako je u Kozici bila gradska vijećnica Antonija Franić, a ja u Rašćanima kao predsjednik Gradskog vijeća. Pero Jelavić Ćuk iz Domovinskog pokreta kao potpredsjednik Gradskog vijeća je planirao biti u Kozici na polaganju, međutim, on se javio dan prije kako mora, čini mi se, na službeni put. Pošto je bio radni dan, sve se odvijalo u periodu od 9.30 sati do 12.30, zbog toga svi naši vijećnici nisu mogli prisustovati obljetnici – istaknuo je predsjednik Gradskog vijeća Vrgorca.
