Hoće li se uspjeti nešto i pokrenuti u konkretnoj zaštiti uvala otoka Šolte, a ne da sve ostane samo kao slovo zakona koji nema tko provoditi, uskoro će se vidjeti. No, rekli bismo, stvari su se pokrenule!
Barem je nakon tematske sjednice Općinskog vijeća Šolta na temu “Zaštita i očuvanje uvala otoka Šolte, provođenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (ZOPDLM) i definiranje nadležnosti na pomorskom dobru, lukama i uvalama otoka Šolte”, održane u utorak, svima jasno da će, ako se nešto ne poduzme, naše uvale – umrijeti.
Ostat će bez morske flore i faune zbog prekomjernog sidrenja, uz konstantnu opasnost od onečišćenja ispuštanjem fekalija i nafte te ulja iz brodova…
O svemu ovome razgovaralo se u Grohotama, u općinskoj vijećnici, uz sudjelovanje vijećnika Općine Šolta te brojnih gostiju na poziv načelnika Nikole Cecić-Karuzića i predsjednice Općinskog vijeća Nataše Blagaić. Bili su tu i predstavnici županijskog Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, te inspektori Lučke kapetanije Split, kao i predstavnici ustanove “More i krš”, djelatnici Ministarstva kulture i medija, konzervatori i predstavnici Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije uz, naravno, i zainteresirane mještane.
Sjednica je ipak iznjedrila neke zaključke.
– Prvo, nakon vađenja potonulog broda, olupine “Kontesa” u Maloj Maslinici, više neće biti organiziranih dolazaka brodova na tu poziciju zarona. Već smo urgirali i uklonili sve obavijesti za takav izlet, više neće biti takve ponude, a samim tim smanjit će se pritisak brodova te gostiju na uvalu.
’Nismo kontra turizma’
Nadalje, zaštitit ćemo područja gdje je zabranjeno sidrenje, a u uvalama Nečujma na tri lokacije postavit ćemo nova sidrišta, po županijskom planu, no s manjim obuhvatom bova, od 10 do njih maksimalno 15. Ujedno ćemo provesti veću kontrolu zaštićenog dijela u uvali Piškera, gdje je Dioklecijanov ribnjak, no unatoč postavljenim plutačama, ljudi se i dalje sidre, uništavajući morsko dno – navodi Cecić-Karuzić.
Načelnik Šolte naglašava kako oni nisu kontra nautičkog turizma, koji je produžio sezonu na škoju i na sedam mjeseci, te osigurao povratak mladih obitelji na otok, no smatra da treba uvesti reda na pomorsko dobro.
– Kontrola nam je najvažnija, a donošenjem novog zakona 2023. godine uveden je pojam pomorskog redara. No kako će osoba sa srednjom stručnom spremom moći provoditi zamršene pravne procedure? Dobro je zamišljeno, no ne baš tako lako provedivo na terenu – naglašava Cecić-Karuzić, koji je već mnogo puta upozoravao nadležne na cijelu situaciju, pa nam iznosi tek jednu od “životnih prepreka otoka”.
– Prekršitelja kojeg morate novčano kazniti trebate pismeno obavijestiti o tome, a pošta na otoku je jednom tjedno. I dok se sva ta papirnata procedura provede, opet smo u problemima. Uostalom, koliko nam treba pomorskih redara, kojima treba i brod za obilazak uvala te za kontrolu ispuštanja crnih tankova? Tko će osigurati sabirni centar na otoku za taj otpad? – pita se.
Dodaje kako u svojim lukama, poglavito u Maslenici, imaju situaciju da se po 10 turističkih brodova priveže bok uz bok.
– Po tisuću gostiju dođe nam na otok odjednom! Trebamo osigurati da mi upravljamo destinacijom, a ne ona nama, sve u cilju zaštite podmorja, zbog čije nam ljepote gosti i dolaze – rezimirao je Nikola Cecić-Karuzić.
Sada su na potezu svi odgovorni. Sezona je pri kraju, a do nove, one 2026. godine, treba napraviti i konkretne poteze.
