U Saloni uvijek izroni nešto novo i zanimljivo!
U sklopu istraživanja i višegodišnje suradnje, odnosno projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Splitu, u istočnom dijelu Salone, glavnoga grada rimske provincije Dalmacije, otkriven je gospodarski kompleks za preradu i skladištenje maslinova ulja.
– Istraživanja traju od 2018. godine, a glavni motiv nam je bio uspostaviti terensku nastavu za studente arheologije, da steknu iskustvo kopanja, odnosno istraživanja u Saloni.
Trenutno nas je 20-ak na terenu, iako nas zna biti ovdje i više od 30, ovisno o sezoni. U svakom slučaju, studenti uživaju u ovakvom vidu terenske nastave jer puno toga nauče. Iskustvo Salone je nešto što nije mjerljivo s drugim lokalitetima, bez da pritom umanjim njihovu važnost. Salona je ipak glavni grad i obiluje raznim materijalom koji vam tijekom dana prođe kroz ruke, od keramike koje smo ovdje našli na tone, zatim kostiju, numizmatičkih nalaza, stakla, metala… – pojašnjava nam u uvodu Dino Demicheli, izvanredni profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u društvu muzejske savjetnice Arheološkog muzeja u Splitu Eme Višić Ljubić, suradnice u projektu Ane Demicheli, kao i ostalih sudionika ove terenske nastave, odnosno istraživanja, predstavljajući nam potom najnovija otkrića.
Značenje maslinarstva
Ovogodišnja istraživanja na području sjeverno od “Velikih gradskih termi”, odnosno istočno od Episkopalnog centra, otkrila su cijeli jedan gospodarski kompleks za koji se pretpostavlja da je služio za proizvodnju i preradu maslinova ulja. Ovogodišnja kampanja otkriva tako cijeli proces prerade, od tiještenja maslina, preko separacije do dobivanja maslinova ulja, što potvrđuje značenje maslinarstva u antičkoj Saloni i njegov kontinuitet u Dalmaciji do danas, poručuju iz Arheološkog muzeja u Splitu.
– Ovakvih dimenzija, nešto ovakvog tipa, do sada u Saloni nije pronađeno. Imamo ovdje čitavu proizvodnju, od tiještenja maslina i proizvodnje ulja do njegova skladištenja. To je nešto što se pomalo otkrivalo u posljednjih nekoliko godina – veli Demicheli pokazujući čitav kompleks na kojem studenti i profesori zajedno rade, a u jednoj od prostorija ističe se čak sedam velikih kamenica za ulje.
– Pretpostavljamo da je ta prostorija u kojoj su bile smještene gorjela, tako da je kamen od kojeg su izrađene u vrlo lošem stanju. Pronašli smo sedam kamenica koje ćemo izvaditi i pokušati rekonstruirati. Radi se zaista o jednom značajnom i velikom kompleksu, pa je zasigurno postojala u blizini i poprilično velika plantaža maslina – smatra profesor.
Dino Demicheli: Salonom se bavimo 200 godina, a istražili smo jedva nekih 10 posto! Ovakvog lokaliteta nema nadaleko…
Zapremnina kamenice
– Naime, u ono vrijeme sigurno se nije moglo dobiti količinski ulja kao danas, u ono doba se sve radilo ručno, a danas postoje preše koje takorekuć mogu sve živo izvući iz ploda masline – govori nam nadalje, dodajući kako je zapremnina kamenica, ukupno gledajući, više tisuća litara ulja, a pretpostavlja se da je riječ o kompleksu iz kršćanskog razdoblja koje je bilo pod upravom Crkve.
– S obzirom na ovoliku količinu ulja, smatramo da je ovo bilo pod upravom neke veće institucije koja je imala i veliku potrebu za uljem, a to je Crkva, budući da su na ovom prostoru, odnosno u samoj blizini, dvije velike crkve, od kojih je jedna ona najveća, gradska bazilika ili Bazilica urbana, koju je trebalo osvjetljavati.
Osvjetljavalo crkve
Sva svjetlost koja je mogla dolaziti unutar takvog zatvorenog prostora stvarala se uz pomoć uljanica i visećih svjetiljki, rekli bismo danas lustera, koji su za gorivo imali maslinovo ulje. Vjerojatno se za tu svrhu upotrebljavalo ono ulje lošije kvalitete, ali bilo je dobro za osvjetljavanje prostorija.
Crkva je od nečega morala živjeti pa je dio išao vjerojatno i za prodaju, a dio i za osobne potrebe – objašnjava nam prof. Demicheli, ističući kako će se kompleks restaurirati kako bi se stekao dojam kako je to sve nekoć izgledalo.
Probili akvedukt
– Pronašli smo i jednu olovnu cijev koju su oni u nekom trenutku prispojili na akvedukt kako bi preusmjerili dio vodenog toka unutar te jedne građevine, odnosno kompleksa za preradu ulja, budući da im je trebala ogromna količina vode. Ne znam je li to bilo legalno u to doba, probiti zid akvedukta kako bi preusmjerili tok vode, međutim, možda je to bila neka gradska odluka – objašnjava naš sugovornik.
– Ishod ovih istraživanja vrlo je značajan jer je otkriven cijeli kompleks radionica, odnosno cijeli proces proizvodnje na jednom mjestu – kazala nam je muzejska savjetnica Ema Višić Ljubić, dodajući kako su i do sada nailazili na kamenice za ulje, ali ne na ovako čitav kompleks.
– U ovom istočnom dijelu grada Salone dosta je važnih građevina, među kojima su najpoznatije velike gradske terme i ova apsida, odnosno objekt koji smo također istraživali u ovoj zajedničkoj suradnji, ali još mu ne znamo pravu namjenu.
Budući da se na ovom istočnom dijelu nije baš istraživalo, odlučili smo upravo ovdje krenuti s našim zajedničkim projektom.
Kolega Demicheli je započeo tako projekt koji je sve više rastao i svake godine je sve više studenata koji u njemu sudjeluju, kao i prostor koji se istražuje. Uz njega je kršćanski kompleks izgrađen u 5. stoljeću, a preuređivan je u 6. stoljeću, tako pretpostavljamo kako ovaj kompleks za preradu ulja datira iz istog razdoblja – veli nam Ema Višić Ljubić.
Terenska nastava
Da je svima ovo jedno iznimno važno iskustvo, potvrdila nam je i 27-godišnja Rachel Edelson iz New Yorka, koja je studirala pravo, a zanimaju je sada u tom pravcu i zakoni o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
– Ovo je za mene također izvrsna prilika, biti na jednom ovakvom arheološkom lokalitetu. Svaki dan kopamo, istražujemo, svaki dan pred nama oživljava povijest – kazala nam je Rachel, a jedna od studentica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Laura Poljak, također je s nama podijelila svoje iskustvo.
– Četvrti put sam na terenu u Saloni i uživam ovdje raditi, što se vidi upravo iz činjenice da se volim vraćati na ovaj isti lokalitet. Upravo ovo istraživanje i otkrića pokazuju koliko je ovo vrijedno za našu struku, a svako nalazište je priča za sebe, nikad ne znate što vas očekuje i što ćete naći – kazuje nam Laura, inače iz Siska, a trenutno je studentica pete godine diplomskog studija etnologije i kulturne antropologije.
Zanimljivo je pratiti čitav proces istraživanja, a posebno ako se pronađe još kakav predmet, detalj, tako da smo se zadržali na kraju razgledavajući pronađenu keramiku, lucerne, nezaobilazne kockice za igru, ukrasne igle, novac…, a posebno ulomak jednog kamenog sunčanog sata.
