Gordan Čustović, bivši zaposlenik tvrtke “Janssen”, podružnice “Johnson & Johnsona”, prijavio je 2023. godine USKOK-u da spomenuta farmaceutska kompanija plaća liječnicima za propisivanje svojih lijekova te prikuplja podatke o pacijentima bez njihova pristanka, objavio je Index.
U tekstu se navodi kako se, “u slučaju koji se zataškava”, “najzanimljiviji dio prijave odnosi na splitskog onkologa Eduarda Vrdoljaka, dugogodišnjeg predstojnika Onkološkog centra Kliničkog bolničkog centra Split, koji ujedno predvodi i niz stručnih onkoloških društava”.
Čustović je Indexu kazao kako je prijavu USKOK-u temeljio na vlastitim saznanjima iz vremena dok je radio u “Johnson & Johnsonu”, kao i na prepisci zaposlenika na aplikaciji Viber u kojoj se pratio dogovor o propisivanju lijekova.
Nepravilnosti je najprije prijavio nadređenima, nakon čega je tvrtka angažirala američkog revizora koji je njegove navode potvrdio. Nakon tog izvješća, početkom 2022., smijenjen je gotovo cijeli hrvatski menadžment “Janssena”, a 12 zaposlenika dobilo je otkaz.
Prema Čustovićevoj prijavi, komercijalna direktorica “Janssena” dogovorila je s onkologom Vrdoljakom da liječnici u KBC-u Split propisuju lijekove “Johnson & Johnsona” i konkurencije u omjeru 50:50.
“Iako se u svakodnevnoj praksi dr. Vrdoljak ne bavi liječenjem prostate, dogovoreno je da on sa svoje pozicije moći utječe na njemu podređene onkologe kako bi propisivali ‘Janssenov‘ lijek i lijek konkurentske tvrtke u omjeru 50:50.
Dakle, ne prema svom iskustvu, ne prema kliničkoj procjeni, ne prema kliničkoj slici pojedinog pacijenta, već prema zadanom omjeru”, potvrdio je Čustović za Index.
Poruke otkrivaju puno
“Vrdoljak rulz”, stoji u jednoj od poruka u kojoj zaposlenica tvrtke komentira dogovor o izdavanju lijekova 50:50 posto u KBC-u Split. Spominju se i kontakti s medicinskim sestrama na odjelu koje također prate da je omjer upotrebe lijekova pola-pola. Prenosi se tako informacija jedne medicinske sestre koja kaže da im je za omjer 50:50 “rekao šef” i da “tako rade”.
“A, ako se slučajno dogodi da nastane neka razlika, ja ih odmah upozorim”, stoji u toj poruci koja prenosi odgovor medicinske sestre zaposleniku tvrtke “Janssen”. U jednom trenutku, komercijalna direktorica “Janssena”, za koju Čustović tvrdi da je dogovorila omjer s doktorom Vrdoljakom, u poruci svojim zaposlenicima piše: “Super! Volim Split.”
U porukama koje su dostavljene još prije više od dvije i pol godine USKOK-u i DORH-u stoji i kako su do podataka o tome poštuje li se dogovoreni omjer lijeka koristili podatke iz bilježnica medicinskih sestara te jedne osobe koja je u dobrim kontaktima s doktorom Vrdoljakom.
Evidenciju pridržavanja omjera pola-pola prilikom izdavanja lijekova je, prema objavljenim screenshotovima poruka na Indexu, vodila osoba od povjerenja dr. Vrdoljaka, a navodno je riječ o glavnoj sestri Klinike za onkologiju i radioterapiju Kseniji Romić, koju smo i kontaktirali.
– Znate da vam ne bih smjela davati nikakve izjave, pogotovo ne što se tiče službenog dijela. Stvarno ne bih smjela… – kazala nam je Romić ne želeći odgovarati na izravno pitanje je li bila zadužena za bilježnicu s evidencijom izdanih lijekova.
– Ne bih vam smjela davati nikakve informacije. Nemojte se ljutiti, imamo takve upute od nadređenih što se tiče bilo čega vezanog za bolnicu, tako da ne smijem – ponovila je.
– Je li vas kontaktirao netko od nadređenih u povodu Indexova napisa? Pitao za knjižicu? Možda iz ravnateljstva?
– Nije, do sada ne.
O nezadovoljstvu pacijenata, ali i djelatnika Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a, kao i povezanosti dr. Vrdoljaka s farmacutskom industrijom, lani smo objavili cijeli niz tekstova, pa tako i onaj o odlascima čak četiri onkologinje, redom specijalistice onkologije i radioterapije (ovih dana njegovu je kliniku upravo napustila još jedna).
Riječ je o liječnicama koje su, nezadovoljne načinom rada na odjelu, u naponu znanja i iskustva, u starosnoj dobi od 45 do 60 godina, odlučile otići. Početkom prošle godine pisali smo i kako se prof. dr. Eduard Vrdoljak, dugogodišnji šef splitske i hrvatske onkologije, uz angažman u desecima strukovnih udruga, povjerenstava i odbora, stigne baviti i turizmom – i to elitnim.
Bračko imanje
Prof. dr. Vrdoljak je, naime, na građevinskoj parceli površine dva hektara na Braču s poslovnim partnerom iz Amerike izgradio kompleks s dvije vile i pratećim objektima, koji se tada u cijelosti iznajmljivao za tridesetak tisuća eura tjedno, koliko otprilike iznosi godišnja liječnička plaća u Hrvatskoj.
A partner u projektu na Braču, bez upisane hipoteke i kredita, bio mu je Robert Stuart Swanson, moćni farmaceutski igrač i suosnivač tvrtke “Swixx BioPharma”, koja je u tom trenutku vladala istočnoeuropskim i ruskim tržištem (u međuvremenu ga je i proširila), među ostalima, i skupih hemato-onkoloških lijekova.
“Gospodina Stuarta Swansona znam od 1999. godine i smatram ga prijateljem. Poslovni smo suradnici u projektu Vita Longa na Braču koji smo pokrenuli 2005. godine. Ne vidim nikakav sukob interesa sudjelovati u Vita Longa projektu na Braču i raditi svoj posao u našem zdravstvu.
Kompanije Vita Longa i Swixx BioPharma u svom poslovanju nisu povezane niti na jedan direktan ili indirektan način. Riječ je o nevezanim djelatnostima koje me nikad nisu sputavale u ostvarivanju mojih kliničkih, znanstvenih ili akademskih obaveza na maksimalno moralan, etičan i uspješan način (kroz zadnjih 20 godina).
Niti Stuart Swanson, niti sam projekt Vita Longa nisu utjecali u najmanjoj mjeri na moju učinkovitost ili pouzdanost u onkološkom poslu”, kazao nam je prof. dr. Vrdoljak objašnjavajući kako njegov prijatelj Stuart Swanson, kao američki građanin, u vrijeme osnivanja njihove zajedničke tvrtke “Vita Longa” 2005. godine nije mogao posjedovati nekretnine u Hrvatskoj.
“Upravo iz tog razloga je osnovana kompanija u koju sam ja uložio zemljište čiji sam bio vlasnik, a Stuart Swanson kapital. Tvrtka Vita Longa je legalno osnovana u Hrvatskoj, zavedena u sudskom registru i posluje po svim zakonskim propisima RH. Ja nemam nikakvu ulogu u kompaniji Swixx Biopharma.
S hrvatskom podružnicom kompanije surađujem na stručnoj osnovi, kao i s drugim farmaceutskim kompanijama, poštujući najviše etičke standarde i stavljajući interese pacijenata na prvo mjesto”, istaknuo je šef splitske Onkologije.
Spremno je odgovorio i na upit prima li, s obzirom na članstvo u savjetničkim tijelima tvrtki poput “Pfizera” i “Teve”, novac za savjetnički angažman u farmaceutskim kompanijama? Ujedno smo ga upitali što naručitelji očekuju od njega zauzvrat, kao i smatra li da je s tim i takvim angažmanima u sukobu interesa, jer svojim podređenima izravno naređuje koje lijekove moraju koristiti?
Smjernice i dobra praksa
“Farmaceutske tvrtke su nositelji medicinskog razvoja. One financiraju dolazak svih novih lijekova u život te nesuradnja s njima znači neminovnu zaostalost, isključivanje iz te podjele znanja i rada. Svi vodeći stručnjaci svijeta, iz svih zemalja, sudjeluju u tim programima koji rezultiraju napretkom, boljim ishodima naših bolesnika.
Da, i ja, baš kao i mnogi drugi u Hrvatskoj, Europi i svijetu, sudjelujem u takvim aktivnostima. Da, prije svakog mog nastupa definiram potencijalni sukob interesa. Da, u svakom mom objavljenom članku deklariram takav sukob interesa. Također, niti jedna takva aktivnost nije van zakonskih okvira u Hrvatskoj ili EU, na te aktivnosti se plaćaju porezi i one bivaju registrirane od regulatornih tijela sukladno zakonu.
Kao dio ugovorne obaveze naručitelji, međunarodne ili lokalne farmaceutske kompanije, sukladno najvećim etičkim i pravnim normama, deklariraju da se ugovorna obaveza ne smije vezati s promocijom ili prodajom pojedinog lijeka. To nitko od kolega ne čini, u to sam siguran. Držim da su iznosi koje netko privredi u svojim aktivnostima privatne prirode”, rekao nam je prof. dr. Vrdoljak.
“Naručitelji, farma industrija, djeluju u skladu s najvećim standardima prava i nikad nitko nije zahtijevao od nikog, koliko ja znam, nikakvu protuuslugu takve prirode. Uvijek se lijekovi ordiniraju sukladno smjernicama dobre kliničke prakse, smjernicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odluci multidisciplinarnog tima, a sukladno potrebi i općem stanju bolesnika”, dodao je, naglasivši kako nimalo ne smatra da je u sukobu interesa.
“Uvijek sam radio po najvećim etičkim normama i stavljao interese pacijenata i društva ispred svoga. Ja nikad nisam, ne mogu, ne smijem, niti ću, naređivati ordinaciju specifičnih lijekova. Odluka o ordinaciji svih lijekova na Klinici za onkologiju KBC-a Split se donosi isključivo i jedino timski, u sklopu multidiscipliranog tima, u raspravi specijalista različitih struka a sukladno smjernicama dobre kliničke prakse i dostupnosti lijeka u Hrvatskoj.
Dakle, predstojnik je jednak kao i drugi članovi tima, a ja osobno sudjelujem u radu samo tri tima, za rak dojke, ginekološkog trakta te timu za probavne tumore. U radu ostalih timova odluke o terapiji se donose bez mog prisustva, ali na jednak način, poštujući sva pravila moderne onkologije, zakonskih i etičkih normi”, rekao nam je šef splitske Onkologije.
Dr. Vrdoljak je Indexu zanijekao dogovaranje omjera 50:50 u korist određenih lijekova, ali nije negirao da je zaista postojao i pri tom istaknuo kako su u to vrijeme bila dostupna samo dva konkurentska lijeka pa je, radi jednakopravnosti, postignuta ravnomjerna zastupljenost, čime se, prema njegovim riječima, spriječio monopol jedne tvrtke.
Negirao je i dogovor s komercijalnom direktoricom “Johnson & Johnsona”, te kazao kako nije koristio utjecaj na podređene onkologe, a vezano uz “poštivanje dogovorenog omjera”.
