Dalmatinska vinarija Markus u nekoliko godina pozicionirala se kao jedan od lidera hrvatskog vinarstva, stvarajući vrhunska i ekskluzivna vina. Sada su im prvi put rodili nedavno zasađeni vinogradi na južnim padinama Šolte, na prostoru od 20 hektara
Na južnoj strani otoka Šolte, na padinama kojima se Gornje Selo spušta prema moru i gdje sunce ljubi kamen, a bura ga miluje, ovih se dana odvila prva, gotovo svečana berba pošipa iz mladih vinograda vinarije Markus.
Iako je riječ o malom prinosu po trsu – redovi loze u novom vinogradu vinarije Markus još uvijek su mladi, tek u drugoj godini života, pa je ubrano oko 2000 kilograma grožđa na oko 7000 čokota – radi se o sjajnoj vijesti za vinariju nadomak Splita o kojoj se već dugo govori, kao i za sve ljubitelje vina u Hrvatskoj i susjedstvu.
Berba je protekla u ozračju velikog uzbuđenja, kaže vrsni Markusov agronom Ante Zorić, koji operativno vodi i upravlja vinogradima na Šolti. Dakako, i uz velike ljetne vrućine, koje ipak nisu spriječile berače da uživaju u poslu.
Grozdovi pošipa, čvrsti, zdravi i zlatni, lomili su se pod prstima berača. U šoltanskim vinogradima vinarije Markus zrak miriše na more i kamen, na mediteransko bilje koje raste između redova loze, ali i na onu posebnu aromu mladog vinograda koji obećava. Svaki ubran grozd bio je podsjetnik da je ovo nastavak jedne uspješne splitske priče, odnosno početak njezine nove šoltanske vinske epopeje.
A kako je sve počelo?
Iza danas vjerojatno najambicioznije nove vinarske priče u Hrvatskoj – stoji samozatajni Kanađanin. Kada je Robert Young prije nekoliko godina posjetio Split – budući da je atletski trener njegova sina u Kanadi bio upravo Splićanin, koji je o svom gradu imao samo riječi hvale – nije mogao ni slutiti da će njegov idući pothvat biti ulazak u svijet vinarstva, i to upravo u Hrvatskoj. Robert i njegova žena zaljubili su se u Split i Mediteran, a kako su taman bili u potrazi za vikendicom – ne bi li se skrasili u mirovini – izbor je pao upravo na Split premda su prethodno razmišljali o Portugalu, Malti i ostalim egzotičnim mediteranskim zemljama.
No, tu se nije završila priča Youngovih u Hrvatskoj. Kao veliki ljubitelji vina, uskoro su upoznali poznatog hrvatskog enologa Slavena Jeličića, s kojim su odlučili krenuti u zajednički vinski projekt. Tada se rodila ideja o akviziciji male, ali respektabilne garažne vinarije Markus koja je proizvodila vrhunska i vrlo ekskluzivna vina poznata samo strastvenim entuzijastima poput Dingača i Babića. Igrom slučaja Young je ranije kušao Markusova vina, za koja je smatrao da su najbolja u Hrvatskoj, pa je njegova odluka o akviziciji vinarije bila još odlučnija.
To i nije čudno s obzirom na to da priča o vinariji Markus rijetko koga može ostaviti ravnodušnim. Započela je radom 2009. godine i brzo se prometnula na sam vrh domaće vinarske scene, i to kroz proizvodnju vrhunskog crnog vina od najboljega grožđa s hrvatske obale, odležanog u najfinijoj hrastovini. Krugovi vinskih znalaca vinarije Markus uskoro su joj dodijelili etiketu jedne od kultnih “garažnih vinarija”.
Ekipi iza projekta uskoro se pridružila i Slavenova supruga, enologinja Ivona Jeličić, koja je i sama još ranije radila u toj vinariji. Danas u vinariji Markus radi petnaestak stručnih ljudi koji, po riječima vlasnika, čine jezgru poslovanja, a najvažnije je, dodaje, što su svi kao složna obitelj.
Kada su Youngovi 2022. godine kupili vinariju Markus, uslijedilo je prebacivanje poslovanja u Kaštela i Split, kao i izgradnja nove vinarije s najmodernijom opremom za proizvodnju vina. Vinarija Markus postala je Markus Fine Wines, a u portfelj su ušla i bijela vina te se povećala ukupna proizvodnja; Markus Fine Wines postaje još prepoznatljiviji brend, koji danas nudi premium vina različitih vrsta i stilova, fokusirajući se na očuvanje esencije grožđa kroz tradicionalne i moderne tehnike, koje Markusovim vinima daju notu elegancije i sofisticiranosti.
Presretni smo zbog naše prve i povijesne berbe u sklopu velikog projekta na Šolti. Ovim primjerom želimo se pozicionirati kao održiva i moderna vinarija koja odaje počast tradiciji, okolišu i ljudima. Markus je oduvijek bio premium brend, i prije negoli smo ga otkupili, proširili portfelj i prebacili vinariju u Kaštela i otvorili kušaonicu u Splitu. Ipak, iznimno me veseli što smo u samo nekoliko godina postali dio premium mainstreama i to ne samo u Hrvatskoj. O našim se vinima govori u Europi i svijetu. Mislim da radimo dobar posao ne samo za vinsku scenu, nego i za hrvatsku poljoprivredu i gastronomiju generalno, kaže vlasnik Markusa Robert Young.
Od trenutka stvaranja “novog” Markusa stvara se i novi premium vinski brend koji šoltanskim vinogradima dobiva još jednu dimenziju, ovaj put u vidu vrhunskog Pošipa koji će oduševiti nepca domaćih, ali i stranih ljubitelja prvoklasnih vina.
Svi smo osjećali posebno ushićenje zbog Markusove prve berbe na Šolti. A ja sam posebno ponosan jer je moja mama Šoltanka. Godinama sam sanjao o povratku vinogradarstva na Šoltu. Berba je prošla odlično, a Pošip sa Šolte imat će drugačiju aromu od korčulanskih Pošipa. Ove godine, s obzirom na muške količine, grožđe sa Šolte kupažirat ćemo s korčulanskim Pošipom, dok ćemo 2026. šoltanski Pošip buteljirati kao pojedinačni vinograd, zasad u svježem stilu nitko nije ništa sadio dulje od 70 godina – rekao je u povodu prve školske berbe enolog Slaven Jeličić, dodajući kako je riječ o grand cru lokaciji, koja sjajno podnosi i jače kiše i ekstremne vrućine.
Kamena podloga omogućuje brzu drenažu u slučaju olujnih pljuskova, stalni vjetar štiti loze od bolesti, a velika lisna masa štiti grožđe od vrućine. Naravno, navodnjavamo kad je potrebno. U Dalmaciji više nema vinogradarstva bez navodnjavanja, pojasnio je Markusov enolog.
Treba naglasiti i da je Markusov tim suočen ovih mjeseci s izazovima koji bi lako mogli umoriti i najveće entuzijaste: berba mladih nasada na Šolti, proizvodnja vina koja osiguravaju uspješno poslovanje vinarije, praćenje odležavanja crnih vina koja dugo sazrijevaju – sve uz istodobno vođenje vinskog bara i kušaonice Markus Fine Winesa, smještenih nadomak Marjanskih skala, u splitskom naselju Varoš, i to na simboličnoj lokaciji gdje je prije više od 250 godina djelovala poljoprivredna zadruga za otkup i preradu grožđa.
Riječ “kušaonica” pritom možda ne označava najbolje ovaj prostor. Riječ je o luksuznom vinskom baru uređenom po posljednjim trendovima, a Split je ovom kušaonicom definitivno dobio mjesto koje može služiti kao okupljalište domaćih i svjetskih zaljubljenika u vino. Njihov “wine & tasting room” u srcu staroga grada spaja minimalizam i dalmatinsku tradiciju, postajući mjesto susreta vina i priča.
S druge strane, podrum vinarije Markus u Kaštelima priča je za sebe. Riječ je o najsuvremenijem vinskom podrumu u Hrvatskoj, koji mnogi opisuju kao “svemirski brod”. Mjesto je to na kojem se stručnost, znanje, tehnologija i preciznost proizvodnje vina stapaju s tradicijom i autentičnošću. Među prepoznatljivim proizvodima vinarije Markus danas se nalaze Babić, Dingač, Crljenak, Rose, Pošip i Maraština te interancionalne sorte poput Merlota i Cabernet Sauvignona i Cabernet Franca, ali sudeći po recenzijama ljubitelja vina – što god uzeli iz vinskog portfelja Markus Fine Winesa – ne možete pogriješiti.
No vratimo se još malo na Šoltu. Vinarija Markus na Šoltu je donijela novo lice vinogradarstva – na položajima gdje desetljećima nije bilo ozbiljnog uzgoja posađeno je dvadesetak hektara autohtonih sorti: babić, grk, dobričić, crljenak, maraština i pošip. Vinogradi su, rekli smo, i dalje u fazi razvoja – a dok ne dosegnu punu zrelost, Markusova bijela i crna vina nastaju i od pažljivo odabranoga grožđa iz Nadina, Kaštela, Primoštena, Oklaja, s Korčule i Pelješca, otkuda u splitsku vinariju stižu u savršenom stanju – da bi od njih nastala ništa manje savršena vina.
Nije manje važno ni spomenuti da su u šoltanskim vinogradima svi trsovi zasađeni na takozvani starohrvatski, odnosno račvasti uzgojni oblik, čime se odaje počast tradiciji. Inače, starohrvatski uzgoj najčešće se sastoji od dva do tri oblikovana kraka na kojima se nalaze reznici s dva do tri pupa. Struka navodi da se na svakom kraku ostavlja po jedan lucanj koji sadrži od 8 do 12 pupova, a sve mladice koje su proizašle iz reznika potrebno je vezati na glavni kolac. Lucanj treba vezati za potkolac ili za susjedni kolac. Pojednostavljeno, raste slobodno, nevezano.
Priča o ovoj berbi pošipa sa šoltanskog Gornjeg Sela tek počinje. Za nekoliko godina, kad trsovi odrastu i počnu davati puni urod, sjećanje na ovogodišnji mali, simboličan prinos bit će poput prve stranice romana – one koja možda ima malo riječi, ali određuje ton cijele knjige. Na Šolti, među kamenom, suncem i morem, Markus Fine Wines počeo je pisati svoje poglavlje o pošipu.
Sadržaj nastao u suradnji s Markus Winesom
