Ishod izbora za sastav gradskog vijeća najavljuje da bi se mogla obistiniti kineska kletva “Dabogda živio u zanimljiva vremena”. Što nas upućuje na prognozu da nas čekaju teška vremena?
Pa činjenica da je Ivica Puljak imao najviše glasova u prvom krugu na izborima za gradonačelnika, ali ukoliko postane gradonačelnik, imat će priličnih problema da sastavi većinu u Gradskom vijeću.
HDZ je u suradnji s Domovinskim pokretom, HSLS-om i HSS-om, popravio rejting za gradsko vijeće u odnosu na prijevremene izbore iz 2022. koje je također obilježila vrlo mala izlaznost.
Međutim, na tim izborima su najviše apstinirali birači desnice, HDZ-ovi i Kerumovi poklonici. Što se tiče HDZ-a, maleni odaziv je bio uvjetovan time jer se njihovi birači nisu poistovjetili s Puljkovim protukandidatom Zoranom Đogašom. On je nastupio kao nositelj liste HDZ-a, ali ne i kao član stranke. Tvrdio je da će biti neovisan od stranačke politike, što je moglo pokolebati one koji navijaju za HDZ.
Nakon poraza Vice Mihanovića od Ivice Puljka 2021. HDZ je imao problema da nađe kandidata za gradonačelnika za prijevremene izbore. Sadašnji rezultat za Gradsko vijeće pokazuje da se u međuvremenu stranka konsolidirala, barem gledajući izvana. Tomislav Šuta, kao predsjednik ogranka HDZ-a na vrijeme je dao do znanja da će biti kandidat na izborima za gradonačelnika i nositelj liste, te se u prošlom mandatu Gradskog vijeća istaknuo kao vodeća figura lokalnog HDZ-a.
Zavladala desnica
HDZ ima 10 vijećnika, Kerum ima 4, a Most i HSP 2. Drugim riječima, u novom Gradskom vijeću prevladava desnica sa 16 vijećnika, od ukupno 31.
Iako je Ivica Puljak osvojio 11 vijećnika, izgubio je dio potencijalnih suradnika za Gradsko vijeće zbog nesmiljene kampanje koju je poduzeo protiv njih. Kod lijevog glasačkog tijela se nije honorirala prljava kampanja protiv Davora Matijevića s kojom su ih iz Puljkovog tabora nastojali privući. Na koncu koalicija SDP, Možemo i Direkt nije dobila dovoljno glasova da bi sa njima Puljak sklopio stabilnu većinu u Gradskom vijeću, jer imaju 4 vijećnika. A za natpololovićnu većinu potrebno je imati imati 16 ruku.
Što nas sad čeka? Kad su u pitanju osnovni projekti, kao što su ulaganja u ceste ili poduzimanje mjera za povećanje odvajanja otpada, te dovršenje procesa Aglomeracije kojim bi se osiguralo da istok Splita dobije vodovodne i kanalizacijske cijevi, oko toga bi se mogao postići dogovor između većine vijećnika. Što se tiče priuštivog stanovanja HDZ i koalicija SDP, Možemo i Direkt su se pozivali na austrijski i nizozemski model pa je i tu moguć dogovor s Puljkom, bude li gradonačelnik. Ali, u nas je takve stvari lako reći, osobito u vrijeme izbora, a kasnije padnu u zaborav. Osobito, jer svaka vlast pogoduje privatnim investitorima koji grade skupe stanove.
Stoga će biti izazov donošenje novog GUP-a i jačanje Zavoda za urbanizam s potrebnim kadrovima. Centar za autizam te “škverska ambulanta” je također nešto što sve stranke zagovaraju. Da ne nabrajamo dalje, postoji neki broj projekata oko kojih bi se stranke mogle dogovoriti. Ali, svi znamo da stvari u politici ne idu baš tako glatko.
Zadarski scenarij
Naime, ako se oko puno stvari, makar to bili osnovni komunalni problemi koji tište čitav grad stranke dogovore konsenzusom, onda postoji opasnost da izgube identitet, ili je možda bolje reći privid identiteta po kojem svaka tvrdi za sebe da je bolja i drugačija od ostalih. Naravno, postoje stvari oko kojih se nikad neće složiti ljevica i desnica, već po ideološkom opredjeljenju, kao što je povratak štandarca Kuzme Kovačića, da spomenemo samo to.
Gradsko vijeće zapravo ne može smijeniti gradonačelnika s kojim se ne slaže, čak i ako sebe raspusti (zbog “lex šerif zakona”). Ali gradonačelnik većinu projekata ne može provesti bez odluka gradskog vijeća. Pa bi u slučaju da suradnja bilo kojeg budućeg gradonačelnika i gradskog vijeća ne uspije, Split mogao imati “zadarski scenarij”, gdje se zbog toga što HDZ nije imao većinu u gradskom vijeću projekti koje je predlagao gradonačelnik Branko Dukić (HDZ) nisu mogli provesti i grad je bio blokiran.
Kako bilo, čekaju nas “zanimljiva vremena”. Osobito, jer ako je netko desnica ili ljevica, to ne znači da je nužno u savezu. Da ne spominjemo i splitsku tradiciju dugu 30 godina, po kojoj su još od 1995. upravo prebjezi ili neovisni vijećnici jezičac na vagi koji ima presudnu ulogu u ostvarivanju većine u gradskom vijeću.
