Ako itko ima pravo govoriti o prometnoj infrastrukturi, onda su to – ponovno i s punim pravom – Imoćani. Promet ostaje rak-rana ovdašnjeg stanovništva, unatoč činjenici da se posljednjih godina stalno nešto radi na poboljšanju te iznimno važne karike u razvoju jednoga grada i regije – u ovom slučaju Imotskog i cijele Imotske krajine.
Tako su izgrađena dva vrlo važna prometna čvorišta: rotor kod Vukadinovića u Glavini Donjoj i rotor kod hotela Venecija na imotskoj zaobilaznici. Riječ je o investiciji Hrvatskih cesta, a već nakon puštanja u promet jasno se vidjela isplativost projekta. I građani i gosti Imotskog odmah su osjetili poboljšanja u sigurnosti vožnje i protočnosti prometa.
Također, treba iskreno istaknuti da i Županijska uprava za ceste aktivno radi na izgradnji i rekonstrukciji svojih prometnica – posebice one prema Prološcu, zatim dovršetka ceste Dolića Draga – Lovreć, aktualne izgradnje prometnice Zmijavci – Hršćevani, kao i dionica od Slivna prema Runovićima, uz niz manjih infrastrukturnih zahvata.
No ključni problem ostaje: poveznica Imotske krajine s autocestom.
Unatoč navedenom, Imoćani neće – i ne mogu – biti zadovoljni dok se ne izgradi ključna prometnica koja bi izravno povezala Imotski i gotovo dvije trećine Imotske krajine s autocestom A1 u Zagvozdu. Postoje brojni razlozi za takav zahtjev, a sada, nakon što su ljetne gužve na državnim cestama splasnule, može se realno sagledati broj vozila koji prolazi ovim područjem.
Prometni stručnjaci, djelatnici policije, kao i svakodnevni vozači s ovih prostora govore o alarmantnoj gustoći prometa, sve većem broju vozila i izrazito lošim uvjetima na nekim dionicama državnih cesta, osobito na D60.
Ako itko ima legitimno pravo uperiti prst prema Zagrebu, Hrvatskim cestama, pa i samoj Vladi Republike Hrvatske – od koje već godinama stižu obećanja o izgradnji brze ceste Granični prijelaz Vinjani Donji – Imotski – čvorište Zagvozd – onda su to građani Imotskog.
Tunel Sv. Ilija: dokaz učinkovitosti prometnih ulaganja
Oni upućeniji još pamte konkretne poteze iz ranih 1990-ih, kada se i usred Domovinskog rata počelo govoriti o probijanju tunela Sv. Ilija kroz Biokovo. Iako su iz nekih dijelova Makarskog primorja tada dolazila protivljenja zbog navodnog “prelijevanja prometa” iz Dalmatinske zagore i susjedne Hercegovine, otvaranjem tunela 8. srpnja 2013. sve je postalo jasno – njegova učinkovitost je neupitna. Milijuni vozila prošli su kroz Biokovo, Imotska krajina doživjela je turistički uzlet, a srednjodalmatinski otoci i Makarsko primorje dodatno su oživjeli.
Slična se priča sada ponavlja – no ovaj put s fokusom na izgradnju brze prometnice prema Zagvozdu, koja bi koristila ne samo Imoćanima, već i velikom dijelu susjedne Bosne i Hercegovine.
Imotski i središnja Imotska krajina suočavaju se s nekoliko izrazito opasnih točaka na D60: Kamenmost, Grubine, uski prolaz kroz zaseok Gudelji – Velage, te sam ulaz na autocestu kod Zagvozda. Riječ je o crnim točkama koje su prometno izrazito rizične, a dnevni protok vozila dodatno povećava opasnost.
Prema podacima Hrvatskih cesta:
U Grubinama, na skretanju za Zagvozd, dnevno prometuje oko 9.000 vozila, a ljeti čak 12.779.
Na čvorištu Zagvozd dnevno prođe 7.000 vozila, a u sezoni 11.312.
Kroz granične prijelaze Vinjani Gornji i Donji prometuje oko 9.000 vozila dnevno, a ljeti čak 16.300.
Podatak iz Gruda dodatno pojačava alarm – kroz granični prijelaz Vinjani Donji godišnje prođe oko 40.000 kamiona i šlepera, što jasno pokazuje koliko je autocesta u Zagvozdu ključna točka za gospodarstvo regije.
Hercegovina već spremna – što čeka Hrvatska?
Dok se s hercegovačke strane (Mostar – Široki Brijeg – Grude – Vinjani Donji) već privode kraju sve dozvole za izgradnju brze prometnice duge 42 km, s hrvatske strane i dalje se “prebiru varijante”, skupljaju dozvole i razmatra hoće li se graditi brza cesta ili samo obična prometnica s dodatnom trakom na uzbrdicama.
Ljubo Grizelj, načelnik općine Grude, ističe da je ta prometnica prioritet za Široki Brijeg, Posušje i Grude – općine koje godišnje ostvaruju promet od čak 3,5 milijarde eura, s neto dobiti od 350 milijuna eura. Grude već iduće godine planiraju započeti fizičke radove na svojih 11 kilometara do Vinjana Donjih.
Dok Hercegovina gradi, Imotska krajina čeka. Dovoljno je pogledati prometnu svakodnevicu:
Na dionici od Grubina do Golog Brda, kroz samo središte Zagvozda, dva kamiona se ne mogu mimoići.
Na izlazu s autoceste čeka se i po 15 minuta.
Vožnja od Imotskog do čvorišta u Zagvozdu traje i sat i pol, osobito ako naiđete na sporiji kamion.
Put do Splita, udaljen 85 km, zna trajati i više od dva i pol sata u sezoni. A sve to unatoč obećanjima o brzoj prometnici koja se daju već sedam godina.
Imotska brojka automobila sve govori
I za kraj – samo broj registriranih vozila u Imotskoj krajini dovoljan je argument za gradnju nove prometnice. U prvih osam mjeseci ove godine registrirano je 1.200 novih automobila više nego u istom razdoblju prošle godine. Na godišnjoj razini riječ je o više od 2.000 novih vozila.
Zato pitanje više nije “hoće li se cesta graditi?”, nego “koliko još godina Imotska krajina treba čekati da se riješi njezin najvažniji infrastrukturni problem?”
