Europska unija uvodi visoke carine na uvoz umjetnih gnojiva iz Ruske Federacije i Republike Bjelarusa. Odluka dolazi u svjetlu sve veće političke i gospodarske napetosti s tim državama, te u cilju jačanja samodostatnosti i zaštite tržišta Unije.
Povod za novu mjeru jest sve veći uvoz uree i dušičnih gnojiva iz Rusije, koji je u 2023. dosegao 3,6 milijuna tona, a 2024. dodatno porastao. Istodobno, rastući politički i gospodarski pritisak Rusije te njezina agresija na Ukrajinu izazivaju zabrinutost EU za stabilnost tržišta i sigurnost opskrbe.
Europska komisija ističe da se time želi izbjeći opasnost da EU postane još ovisnija o ruskoj robi te da se zaštite europski proizvođači, osobito u sektoru gnojiva, koji su pod pritiskom visokih cijena energenata.
Skuplje tržnice
Hoće li zbog ovih carina poskupjeti umjetna gnojiva?
Vrlo vjerojatno hoće, barem kratkoročno. Rusija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika dušičnih gnojiva, a EU je dosad iz nje uvozila velike količine, uključujući ureu i složena gnojiva.
S obzirom na to da Uredba uvodi dodatne carine koje će do 2028. narasti i do 430 eura po toni, cijene uvoznog gnojiva iz tih država mogle bi znatno porasti. Očekuje se da će se dio troškova prenijeti na krajnje korisnike poljoprivrednike, a kroz lanac opskrbe i na potrošače.
Drugim riječima financijski će biti oštećeni i proizvođači i potrošači jer će poljoprivredni proizvodi dodatno poskupjeti.
Hrvatski poljoprivrednici, kao i kolege u ostatku EU, mogli bi osjetiti izravan pritisak zbog viših cijena umjetnih gnojiva. Gnojiva čine jedan od najvećih ulaznih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u intenzivnoj ratarskoj proizvodnji poput kukuruza, pšenice i povrća.
Rast troškova
Potencijalne posljedice za hrvatsku poljoprivredu su viši proizvodni troškovi, osobito za srednje i veće ratarske proizvođače koji godišnje koriste stotine tona gnojiva. Smanjenje gnojidbe jer bi neki manji proizvođači mogli bi štedjeti na gnojivima, što bi moglo smanjiti prinose. Porast cijena hrane- veći troškovi proizvodnje mogli bi se preliti na potrošače, posebno u sektorima poput voća, povrća i krušnih proizvoda.
Međutim, EU Komisija tvrdi da je ta mjera nužna i privremena – s ciljem da se: potakne proizvodnja gnojiva unutar EU, potakne uvoz iz alternativnih izvora poput Egipta, Norveške, Alžira ili SAD-a te smanji ovisnost o geopolitički nepouzdanim partnerima.
Komisija će četiri godine pomno pratiti cijene gnojiva u EU. Ako one znatno porastu, moguća je privremena suspenzija carina na robu iz drugih, neruskih izvora. Također se očekuje da će ove mjere potaknuti domaću proizvodnju i diversifikaciju opskrbe iz drugih zemalja.
Također, u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU najavljuje moguće izvanredne mjere pomoći kroz subvencije za gnojiva, potpore za zelenu tranziciju (npr. prelazak na organsko gnojivo) ili zajedničku nabavu ili skladištenje sirovina.
Ugrožena poljoprivreda
I dok Europska unija šalje jasnu poruku da ne želi više ovisiti o ruskim sirovinama, osobito u osjetljivim sektorima poput proizvodnje hrane, hrvatski poljoprivrednici već ove jeseni moraju pažljivo planirati nabavu umjetnog gnojiva koje će nedvojbeno poskupjeti.
U Hrvatskoj, gdje mnogi OPG-ovi ovise o mineralnim gnojivima, ova bi mjera mogla izazvati rast ulaznih troškova od 15 do čak 30 posto, ovisno o vrsti proizvodnje i količini gnojiva.
Stručnjaci procjenjuju da bi u narednih 6 do 12 mjeseci cijene voća i povrća u maloprodaji mogle porasti za 15 do 20 euro centi po kilogramu. Najizloženiji su sektori koji zahtijevaju intenzivnu gnojidbu, poput: proizvodnje rajčica, paprike, krastavaca (u plastenicima i na otvorenom),krumpira i kukuruza, jabuka, breskvi i jagoda, gdje se gnojidba usklađuje s fazama rasta i kvalitete ploda.
Neki proizvođači suočeni s višim troškovima, smanjiti gnojidbu, što bi dovelo do nižih prinosa i lošije kvalitete proizvoda – što opet utječe na cijenu i visinu ostvarenih prihoda.
