Jedan građanin Splita zadnje dvije i pol godine, bez ikakvih posebnih simptoma, svakoga dana dolazi na Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) KBC-a Split po zdravstvenu uslugu, moglo se čuti na okruglom stolu “Ako nije hitno, nije za Hitnu” održanom u kinodvorani Zlatna vrata na kojemu se govorilo o preopterećenosti hitnih bolničkih prijema pacijentima koji nisu životno ugroženi. Često to dovodi do dugog čekanja, otežanog rada djelatnika te smanjenja dostupnosti skrbi za one kojima je ona najpotrebnija.
Zvuči nevjerojatno, ali nikada, potvrdio je dr. Ivan Brdar, specijalist hitne medicine, KBC Split, nije bilo potrebe za njegovom hospitalizacijom. No, liječnici na Hitnoj imaju ga, istaknuo je, obvezu pregledati kako bi isključili mogućnost njegova potencijalno ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
Koliko građani zloupotrebljavaju Hitnu pomoć zorno ukazuju brojni primjeri. Neki dolaze na Hitnu s grloboljom i kašljem, temperaturama koje nisu alarmantne, nemaju problema ni s disanjem, a prethodno čak nisu bili ni kod obiteljskog liječnika. Među onima kojima nije mjesto na Hitnoj su i oni koji dolaze kako bi se požalili na svoje dugogodišnje tegobe, zapravo na čašicu razgovora, mnogi predstavljaju zdravstveni problem znatno gorim od realnog kako bi na Hitnoj potencijalno brže obavili preglede zbog dugih lista čekanja u redovnom postupku.
Pri tom ogroman broj građana dolazi samostalno, bez prethodnih konzultacija s liječnicima obiteljske medicine. Zbog svega toga djelatnici OHBP-a trpe enorman i, statistika je pokazala, često nepotreban pritisak. Splićani, javna je tajna u gradu, znaju često zloupotrebljavati Hitnu pomoć, pa su u KBC-a Split pokrenuli inicijativu “Ako nije hitno, nije za Hitnu” kako bi u javnosti potakli svijest o važnosti pravilnog korištenja hitnih medicinskih službi. Brojke koje ukazuju na gorući problem su uistinu frapantne…
– Izrazito su visoke, tome pridonosi naša županija koja je u situaciji u kakvoj jest. Otvaranjem hitne helikopterske službe dobivamo i dio bolesnika iz Dubrovačko-neretvanske županije, a imamo i priljev bolesnika iz susjedne BiH. Na razini prošle godine naš je OHBP, ne uključujući pedijatrijski, pogledao oko 125 000 bolesnika. Svega nekih 30 posto ostalo ih je u bolnici.
Taj nam podatak govori da veliki dio bolesnika dolazi bez razloga što, prvenstveno, nije njihova krivnja nego nesuradnja nas unutar sustava. Apeliramo na zdravstveno opismenjivanje građana, a s druge strane molimo primarnu zdravstvenu zaštitu da bude prvi štit hitnih službi, da maksimalno istrijažira bolesnike koji su za hitne bolničke obrade, a da se sve ostale pokuša kanalizirati u specijalističku konzilijarnu zdravstvenu zaštitu – istaknula je dr. Ivana Ferri-Certić, pročelnica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema.
Statistika Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije pokazala je da je lani u njihovim ambulantama evidentirano 72 000 pacijenata.
– Prema više puta provedenim znanstvenim studijama 80 do 90 posto tih građana nepotrebno dolazi. Problem je što na više načina opterećuju zdravstveni sustav. I financijski i kadrovski, a svojim dolaskom, što je najvažnije, otežavaju nužnu i žurnu pomoć pravim, kritično ugroženim bolesnicima – rekao je ravnatelj Zavoda dr. med. Leo Luetić.
Okrugli stol “Ako nije hitno, nije za Hitnu” nije, istaknuto je u više navrata, organiziran kako bi se najavljivala represija nego zbog potrebe zdravstvenog odgoja građana kojima mora biti jasno da zdravstvo nije besplatno, a da sve više košta i hitni prijem. Stoga bismo, poručio je ravnatelj KBC-a Split izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, trebali zaštititi bolnicu i ne trošiti resurse za stanja koja ne zahtijevaju hitno liječenje.
– Naša je dužnost pružiti akutnu i žurnu skrb teško oboljelima. Hitne prijeme moramo čuvati za najteže bolesnike. Ovo je poziv javnosti u pomoć kako bismo spasili javni zdravstveni sustav – kazala je doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju, dodajući kako će liječnici u nadolazećem razdoblju istu poruku odaslati na cijelom terenu Splitsko-dalmatinske županije.
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije spec. ob. med. Marko Rađa zanijekao je da problem s upućivanjem pacijenata na hitne bolničke prijeme generiraju liječnici obiteljske medicine, koji, dalo se zamijetiti, nisu nazočili okruglom stolu. Tako ispada da najveći problem stvaraju sami građani, koji se, u posvemašnjem neredu u javnom zdravstvenom sustavu, dovijaju raznoraznim načinima kojima dolaze do zdravstvene usluge.
– Osamdeset posto građana na hitnu ide bez ikakvog upućivanja. Mi smo 16 godina unatrag imali sustav u kojemu se na hitni bolnički prijem nije moglo doći bez upućivanja primarnog liječnika bilo hitne pomoći bilo obiteljske medicine.
Nažalost, zadnjih 16 godina imamo što imamo, a ovo danas je posljedica – da imamo otvorena vrata i dva svatko, kad god god mu padne na pamet, u bilo koje doba dana ili noći može doći na OHBP. Pacijenti to vrlo dobro znaju, koriste to maksimalno jer znaju da unutar tog dijela sustava mogu dobiti puno bržu uslugu. U nekim dijelovima i dobiju… Moramo ponovno vratiti nekadašnji model – rekao je ravnatelj Rađa. Na potezu je Ministarstvo zdravstva.
